Nauka tvrdi da naš fokus nije "nepovratno" zatrovan savremenim načinom života, te da se on može vježbati kao mišići u teretani.
Gotovo da nema osobe na planeti (sem izolovanih zajednica u nekom zabačenom kutku) koja nije radila nešto jako važno i odjednom je dobila na displeju obavještenje. Još rjeđe se desilo da ta ista osoba nije odmah kliknula i udubila se u informaciju koju je dobila.
Priča se nastavlja: nakon klika, slijedi skrolovanje, provera društvenih mreža i na kraju "povratak u realnost" uz pokušaj prisjećanja šta smo uopšte prvobitno i radili.
I tako u krug, dan za danom.
Problem gubitka pažnje
Najnovija istraživanja, pokazuju da prosječno vrijeme koje provodimo fokusirani na jedan zadatak prije nego što izgubimo fokus iznosi oko 40 sekundi. Do prije samo dvije decenije, ova brojka je iznosila 2 i po minuta.
Stručnjaci smatraju da ovo predstavlja veliku razliku, koju osjećamo svakodnevno: više grešaka, više stresa i osjećaj da smo konstantno bez fokusa. Ipak, možda i nije sve tako crno, jer ovo ne znači da smo nepovratno "zatrovani" digitalnim svijetom. Naša moć fokusa se prema njihovom stavu može istrenirati, baš kao što vježbamo mišiće u teretani.
Razlog za to leži u činjenici da naša pažnja može biti automatska i ona podrazumijeva reagovanje na jake zvuke ili svjetlo; i fokusirana, koja je svjesno usmjerena na zadatke poput čitanja teksta ili rješavanja konkretnog problema.
Kako živimo u vremenu kada nas spoljni faktori konstantno ometaju prilikom svakodnevnih i svjesno fokusiranih radnji, naša pažnja je fragmentirana i mi stalno skačemo sa jednog zadatka na drugi.
Tom prilikom mozak mora da "spusti" jedan skup informacija i da "podigne" drugi. Taj proces je zamoran i dovodi do onoga što stručnjaci nazivaju "ostatkom pažnje", misao koja je i dalje djelimično fokusirana na prethodni zadatak i koja i dalje ometa procese koji nam omogućavaju da se posvetimo sljedećem.
Zašto je mit o multitaskingu zamka i kako "vratiti" fokus?
Mnogi su ubijeđeni kako mogu bez većih problema da rade više stvari odjednom. Međutim, naše tijelo i mozak nisu tako podešeni: mi nemo sposobnost fokusiranja na dvije radnje odjednom. Kada naizmenično prebacujemo fokus, mislimo da multitaskujemo, a zapravo samo brzo preskačemo sa jednog zadatka na drugi. I to je preskakanje koje ubrzano umara i usporava mozak.
Pažnja se prema tvrnjama stručnjaka može obnoviti i ojačati, a neke od tehnika koje podržava i nauka uključuju isplanirane "blokove pažnje". Preporuka je da u periodima kada smo u potpunom fokusu tokom dana, isključimo notifikacije, društvene mreže i posvetimo se samo jednoj stvari u određenom vremenskom intervalu, odnosno "bloku".
Druga potencijalna tehnika koja može pomoći da naš fokus bude bolji jeste tzv. tehnika Pomodoro, koja funkcioniše po principu: "Radi neprekinuto 25 minuta, a zatim napravi pauzu od 5 minuta".
Takođe, istraživanja su otkrila i da samo 12 minuta svjesnog vježbanja pažnje, četiri puta sedmično, može značajno da poboljša našu sposobnost koncentracije i otpornost na stres.
Stručnjaci su saglasni da značajnu razliku čine i kratka šetnja, istezanje ili izlazak napolje između blokova pažnje kako bi što efikasnije "resetovali" mozak i olakšali mu da se ponovno fokusira. Stoga, kada sljedeći put uočite da pažnja popušta, njihova preporuka je da ostanete dosljedni nekoj od navedenih tehnika.