Posljedice katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH građani će osjećati i deceniju, a direktne i indirektne štete će se mjeriti milijardama maraka, ocjena je ekonomskih i poljoprivrednih stručnjaka.
Najveće posljedice će se osjetiti u poljoprivredi i agroindustriji jer su poplavljene gotovo sve najplodnije obradive površine, posebno u Posavini i Semberiji, namijenjene ratarskoj, povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji.
Duljko Hasić, ekonomski stručnjak u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, kaže za "Dnevni avaz" da se već sada može konstatovati da je stradao veliki dio stočnog fonda i individualnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i ionako siromašna industrija.
"Među njima su i vodeći proizvođači i izvoznici, poput „Natron Hajata“ Maglaj i GIKIL-a Lukavac, kao i brojni manji privredni subjekti, kao što su „GMP Kompani“ Laktaši, „Nova forma“ Bosanski Šamac, FOD Šekovići, „Krivaja Metali“ Zavidovići, „Malagić“ Živinice, „Krin“ Zenica i mnogi drugi", navodi Hasić.
Dugoročne posljedice će se osjetiti, kaže Hasić, i zbog ogromnih sredstava koja će biti neophodna za sanaciju uništenih i oštećenih puteva, mostova, građevinskih proizvodnih i stambenih objekata.
"Za sanaciju štete biće potrebno nekoliko godina, a osnovni radovi na sanaciji trajaće mjesecima da bi se objekti sredili, popravila komunalna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, omogućila električna energija i putna infrastruktura", ističe Hasić.
Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja mljekara FBiH, osim na ogromne štete nanesene stočarskoj proizvodnji, upozorava i na opasnost dugoročnog zagađenja tla te moguću glad u BiH.
"Ukoliko se na vrijeme ne angažuju stručni timovi i ne pošalju na teren da bi posljedice koliko-toliko bile ublažene, imaćemo glad u BiH. To, izgleda, nekima odgovara. Trebaće više od 10 godina, uglavnom žitnicama BiH, Semberiji i Posavini, da se oporavi zemljište i ponovo pokrene razvoj ovih kultura", kazao je Nikšić.
Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH, ističe da će posljedice aktuelnih poplava biti izražene i u kvalitetu hrane.
"Ne da ćemo samo 10 godina imati dekontaminisano tlo, sigurno ćemo ove godine imati i manjak poljoprivrednih proizvoda, a o cijenama, odnosno poskupljenjima, da i ne govorim", kazao je Lakota.
Nebojša Rakić, direktor Poslovnog udruženja „Zajednica živinara RS“ iz Srpca, kaže da će se peradari teško i dugo oporavljati od gubitaka.
"Ova firma imala je totalnu štetu na mješaoni stočne hrane, u vodi se ugušilo 35.000 jednodnevnih pilića, prinudno je zaklano 8.000 koka iz farme za roditeljska jata, a ogromna šteta je i na rezervama stočne hrane", precizirao je Rakić.
Totalnu štetu, takođe u višemilionskom iznosu, imala je i firma „Ineks-kop“ iz Šamca, u kojoj je potopljena mješaona stočne hrane i 385 krava.
U firmi „Iradija“ iz Laktaša šteta na objektima i opremi procijenjena je na 550.000 maraka, a u „Agromiksu“ iz Doboja stradala je farma sa 14.000 koka nosilja i mješaonom stočne hrane, što se procjenjuje na više od pola miliona KM, piše "Dnevni avaz".
Duljko Hasić, ekonomski stručnjak u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, kaže za "Dnevni avaz" da se već sada može konstatovati da je stradao veliki dio stočnog fonda i individualnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i ionako siromašna industrija.
"Među njima su i vodeći proizvođači i izvoznici, poput „Natron Hajata“ Maglaj i GIKIL-a Lukavac, kao i brojni manji privredni subjekti, kao što su „GMP Kompani“ Laktaši, „Nova forma“ Bosanski Šamac, FOD Šekovići, „Krivaja Metali“ Zavidovići, „Malagić“ Živinice, „Krin“ Zenica i mnogi drugi", navodi Hasić.
Dugoročne posljedice će se osjetiti, kaže Hasić, i zbog ogromnih sredstava koja će biti neophodna za sanaciju uništenih i oštećenih puteva, mostova, građevinskih proizvodnih i stambenih objekata.
"Za sanaciju štete biće potrebno nekoliko godina, a osnovni radovi na sanaciji trajaće mjesecima da bi se objekti sredili, popravila komunalna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, omogućila električna energija i putna infrastruktura", ističe Hasić.
Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja mljekara FBiH, osim na ogromne štete nanesene stočarskoj proizvodnji, upozorava i na opasnost dugoročnog zagađenja tla te moguću glad u BiH.
"Ukoliko se na vrijeme ne angažuju stručni timovi i ne pošalju na teren da bi posljedice koliko-toliko bile ublažene, imaćemo glad u BiH. To, izgleda, nekima odgovara. Trebaće više od 10 godina, uglavnom žitnicama BiH, Semberiji i Posavini, da se oporavi zemljište i ponovo pokrene razvoj ovih kultura", kazao je Nikšić.
Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH, ističe da će posljedice aktuelnih poplava biti izražene i u kvalitetu hrane.
"Ne da ćemo samo 10 godina imati dekontaminisano tlo, sigurno ćemo ove godine imati i manjak poljoprivrednih proizvoda, a o cijenama, odnosno poskupljenjima, da i ne govorim", kazao je Lakota.
Nebojša Rakić, direktor Poslovnog udruženja „Zajednica živinara RS“ iz Srpca, kaže da će se peradari teško i dugo oporavljati od gubitaka.
"Ova firma imala je totalnu štetu na mješaoni stočne hrane, u vodi se ugušilo 35.000 jednodnevnih pilića, prinudno je zaklano 8.000 koka iz farme za roditeljska jata, a ogromna šteta je i na rezervama stočne hrane", precizirao je Rakić.
Totalnu štetu, takođe u višemilionskom iznosu, imala je i firma „Ineks-kop“ iz Šamca, u kojoj je potopljena mješaona stočne hrane i 385 krava.
U firmi „Iradija“ iz Laktaša šteta na objektima i opremi procijenjena je na 550.000 maraka, a u „Agromiksu“ iz Doboja stradala je farma sa 14.000 koka nosilja i mješaonom stočne hrane, što se procjenjuje na više od pola miliona KM, piše "Dnevni avaz".
