Maglaj dijeli bol i sudbinu sa svim opštinama i naseljima koji su preživjeli tragediju. Život je ovdje jednostavno stao.
"Polako dolazimo svijesti, ali još, siguran sam, u potpunosti nismo svjesni toga šta nas je zadesilo", kazao je Devedžić.
U Maglaju svu mašineriju koju imaju i koja im pristigne koriste za otklanjanje mulja i krutog otpada, koji odvoze na privremene deponije, koje su već prepune, piše Glas Srpske.
"I osmi dan nakon poplava podrumi zgrada i kuća prepuni su mulja. Nemamo tačnih procjena o šteti koju je napravila poplava, koja je za Maglaj bila opšta kataklizma. Ljudi se javljaju na info-telefone i prijavljuju svoju štetu i već sada možemo reći da su svi prvi spratovi zgrada i kuća uništeni, kako u Maglaju tako i u okolnim naseljima. Ovo je nezapamćena tragedija", kazao je Devedžić.
Dodao je da su brzo riješili pitanje vode, da kanalizacija, s obzirom na okolnosti, ipak dobro funkcioniše i da su u tom smislu imali izvjesnu sreću u nesreći.
"Mulj, u kojem se nalazi i otpad životinjskog porijekla, stvara ogromni problem i mogao bi postati izvor zaraze, mada još nisu evidentirane zarazne bolesti. Dvije žene su poginule u poplavama, a šteta na objektima i privredi je neprocjenjiva. Za narednih nekoliko godina Maglaj se neće oporaviti", kazao je Devedžić.
Naveo je da je samo preduzeće "Natron" imalo direktnu štetu na zalihama materijala od šest miliona maraka.
"Sva postrojenja ovog preduzeća stala su, kao i ostala privreda. Imali smo sreću da nam je jedan momak, koji je radio u opštini na obezbjeđenju, spasio matične knjige i nešto kompjutera, ali je sve ostalo uništeno i moralo se baciti na smetljište", kazao je Devedžić. Dodao je da im svakim danom pristiže pomoć sa svih strana i da je u Maglaju svakodnevno 500 ili 600 volontera iz cijele BiH.
"Oni sa sobom donose svu opremu, pa čak i sendviče, jer im mi to nemamo odakle dati. Nastojimo da što prije osposobimo makar jednu pekaru, da bismo mogli koliko-toliko stanovništvo obezbijediti hljebom", kazao je Devedžić.
Vlada FBiH izdala je u petak upozorenje građanima da izbjegavaju boravak u zonama i objektima registrovanih i aktivnih klizišta i neposredno uz vodotoke, jer, zbog najavljenih padavina, postoje izgledi za pojavu novih i ponovno aktiviranje već postojećih klizišta. U FBiH su registrovane hiljade klizišta, a najviše ih je u Tuzlanskom kantonu. Na sjednici Vlade FBiH rečeno je da su vodostaji na svim rijekama u ovom entitetu u petak bili u laganom opadanju i najvećim dijelom ispod kota redovne i vanredne odbrane od poplava.
Iz Sarajeva su juče na poplavljena područja upućeni autobusi sa svih fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sa njima su i ekipe Federalne uprave Civilne zaštite, kao i Sektor za deminiranje.
Sarajlija Demir Hadžimuratović, student ekonomije, danima pomaže na saniranju štete.
"Ovo je neviđena katastrofa. Sramota je za svakog mladog čovjeka da sjedne u bilo koji kafić u nekom gradu koji nije osjetio poplave, dok ostali gradovi koji su preživjeli katastrofu vape za pomoći. Svi treba da pomognu", kazao je Demir.
Nađa, koja je zaposlena u "Triglavu", došla je da raščisti prostor u kojem je do prije par dana radila i nada se da će nanovo početi da radi.
"Teško da će se Maglaj oporaviti. Uništeni su svi poslovni prostori, opština, policija, Dom zdravlja... Moj stan nije poplavljen i sve što sam imala u kući podijelila sam sa komšijama i sada ni mi nemamo ništa", ispričala je kroz suze.
