Grčka je nekada bila sinonim za finansijski kolaps i nestabilnost, ali danas je jedna od najbrže rastućih ekonomija u EU. Turizam, strane investicije i digitalizacija izvukli su zemlju iz ambisa.
Sunce, plaže, plavo more i prelijepa mala ostrva - to su glavni atributi Grčke. U finansijskom smislu, moglo bi se reći da su to glavni aduti ove zemlje, ono što Grčkoj donosi novac. Trideset procenata njenog bruto domaćeg proizvoda zavisi od turizma, kaže Kristijan Kopf iz investicione kompanije Union Investment.
"Grčka je mala ekonomija fokusirana na turizam. Pomalo je kao evropska Florida. Mnogi ljudi se tamo sele jer je to jednostavno lijepo mjesto za život. Grčka je zapala u veliku finansijsku krizu 2011. godine. U to vrijeme, vlada se zadužila vrlo visoko, ali je takođe imala veoma visok budžetski deficit, tako da investitori više nisu bili spremni da sve to finansiraju", Kopf se još uvijek sjeća vremena kada je Grčka, uprkos svojoj prelijepoj lokaciji i mnogim sunčanim danima u godini, bila na ivici bankrota.
Nakon prvog neizvršenja obaveza (otplata jedne rate duga, prim. aut.) i mnogih hitnih kredita za spas zemlje od bankrota, Grčka je ponovo u boljoj poziciji. Država je restrukturirala nacionalni budžet i ponovo može da pozajmljuje novac na tržištu kapitala pod povoljnijim uslovima.
S tim sredstvima Grčka je jako puno investirala u infrastrukturu zemlje i time privukla strane investitore, kaže Marijan Vendt, šefica atinske kancelarije Fondacije Konrad Adenauer:
"Samo jedan primjer: Beringer Ingelhajm (farmaceutska industrija, prim. aut.), koji čini jedan odsto BDP-a. Njemačke kompanije ukupno čine oko pet odsto BDP-a, tako da je Njemačka ovdje investirala."
Njemačka je trenutno najveći investitor u zemlji, sa 20 odsto udjela u bilansu stranih investicija. Italija je odmah iza nje, kaže Vendt. Pored turizma, u Grčkoj, kao relativno maloj zemlji, postoje i druga zanimljiva tržišta za budućnost: digitalizacija, energetika i zdravstveni sektor. "Tamo stvari rastu", naglašava Vendt portalu tagesschau.de. Baš kao što raste i grčka ekonomija u cjelini.
Grčka ekonomija je prošle godine porasla za 2,3 procenta. Glavni razlog je procvat turizma - ali ne samo to. Grčka se već neko vrijeme pozicionira i kao logistički centar, napominje Vendt, stručnjak za tu zemlju.
"Sa lukom Pirej imamo logističko čvorište. Nalazimo se tačno između Istoka i Zapada i stoga možemo veoma dobro da opslužujemo nova tržišta prema Balkanu. Grčka igra ulogu kapije ka Evropi", objašnjava on i dodaje da su Kinezi to posebno vješto koristili. Važna pretovarna luka Pirej je u većinskom kineskom vlasništvu (51 odsto). Tokom krize državnog duga, Grčka je godinama iznajmljivala dio luke Kinezima:
"Tokom dužničke krize, grčki povjerioci, uključujući državne povjerioce, vršili su pritisak na Grčku da privatizuje luku Pirej. Kinezi sada koriste tu luku kao kapiju ka južnoj Evropi preko koje distribuiraju svoj izvoz", kaže stručnjak za tržište kapitala Kopf. Gledajući iz današnje pozicije, bilo je pomalo kratkovido ostaviti strateški važnu luku u kineskim rukama, kaže Kopf.
Kritike zbog djodele "zlatnih viza"
Kritikovano je i dodjeljivanje takozvanih "zlatnih viza" kineskim investitorima. Strani investitori iz zemalja van EU mogu dobiti besplatnu vizu za Šengenski prostor, pod uslovom da ulože minimum 400.000 evra u Grčku. U međuvremenu, vlada je podigla limit ovih investicija na 800.000 evra u većim gradovima i na gusto naseljenim ostrvima. Prema riječima stručnjaka za Grčku Vendta, ovo je zemlji donijelo do tri milijarde evra.
Šta nam govori primjer Grčke?
Uprkos svim kritikama, povjerenje investitora se vratilo i turisti hrle u Grčku. Prošle godine je registrovano 40 miliona turista, što je oko četiri puta više od broja ljudi koji žive u maloj istočnomediteranskoj zemlji. Ovo je bio rekordan broj turista za Grčku.
Šta Njemačka može da nauči od Grčke? Ključna riječ: digitalizacija. Prema Vendtovim rečima, ovo je mnogo pomoglo u borbi protiv neprijavljenog rada (rada na crno) i utaje poreza. Pored toga, Grci imaju više povjerenja u privatni sektor nego u državu i otvoreni su za nove stvari, dodaje Vendt.
"Svaki građanin može da plati bilo šta, bilo kada, svojom karticom, a ako to ne učini, nije obavezan da plati. A to, naravno, sprečava prevaru i dovodi do dodatnih poreskih prihoda. Rekao bih da u Grčkoj postoji mentalitet: hajde samo da počnemo, a probleme ćemo rješavati usput. Nijemci uvijek prvo razmišljaju o smislu i toku nekog procesa, a ako proces nije 100% savršen, neće ni početi. U tom pogledu, postoji nešto što se može naučiti od Grka", naglasio je stručnjak.
(MONDO)
