Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, i to oko 3 procenta, što je posljedica zaoštravanja trgovinskog rata između SAD-a i Kine, najave OPEK-a o povećanju proizvodnje i primirja u Gazi.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,8 procenata, na 62,73 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,2 procenta, na 58,90 dolara. To su najniže cijene od maja.
Cijene su najviše pale u petak, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp poručio da će od 1. novembra uvesti dodatne 100-procentne carine na uvoz kineskih proizvoda, kao i ograničenja na izvoz svih strateških softvera u Kinu.
Tramp je poručio da na taj način reaguje na izuzetno agresivan trgovinski stav Kine i da više nema razloga za sastanak s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji se trebao održati za dvije sedmice.
Usporavanje svjetske ekonomije
Trampove poruke uslijedile su nakon što je Kina najavila pojačane kontrole izvoza rijetkih metala, a taj potez Pekinga uslijedio je nakon što su neki američki političari pozvali da se proširi zabrana na izvoz čipova u Kinu.
Zaoštravanje trgovinskog rata između SAD-a i Kine moglo bi usporiti rast svjetske ekonomije, a time i potražnje za energentima.
Osim toga, cijene nafte skliznule su zbog smirivanja napetosti na Bliskom istoku. Naime, predstavnici Hamasa i Izraela potpisali su u četvrtak sporazum o primirju, prema kojemu bi Hamas pustio na slobodu taoce koje drži zatočene već duže vrijeme, dok bi se izraelske oružane snage trebale povući iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Normalizacija saobraćaja
Obustava sukoba mogla bi označiti početak normalizacije saobraćaja, a time i prolaska tankera kroz Crveno more i Suecki kanal.
Uz to, nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici odlučili da će i u novembru povećati proizvodnju za 137 hiljada barela dnevno, kao i u oktobru.
"Niz faktora izazvao je pad cijena nafte, pri čemu je Trampova najava velikih carina na uvoz kineskih proizvoda tek posljednji u nizu. Tu su i povećanje proizvodnje OPEK-a, povećana proizvodnja u Sjevernoj i Južnoj Americi, smanjenje geopolitičkih rizika nakon sporazuma o primirju u Gazi…", objašnjava Endru Lipou, predsjednik u firmi Lipou Oil Asousiejts.
(Biznisinfo/Mondo)
