Sedam evropskih zemalja izrazilo je snažnu podršku Danskoj nakon što su SAD ponovo insistirale na tome da moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom, upozoravajući da svaka promjena statusa ovog ostrva mora biti u skladu s međunarodnim pravom i voljom njegovih stanovnika.
Kako prenosi BBC, u zajedničkoj izjavi objavljenoj u utorak, lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske naglasili su da Grenland pripada njegovom narodu, te da samo Danska i Grenland imaju pravo da odlučuju o uslovima svog međusobnog odnosa.
Zajednička poruka evropskih lidera uslijedila je nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u nedjelju rekao da su Sjedinjenim Državama "potrebni" Grenland i njegova teritorija iz bezbjednosnih razloga.
Tramp je odbio da isključi mogućnost upotrebe sile kako bi SAD preuzele kontrolu nad ovom arktičkom teritorijom, koja ima status poluautonomne regije unutar Kraljevine Danske, zemlje članice NATO-a.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je u ponedjeljak da bi svaki eventualni američki napad na Grenland faktički značio kraj NATO-a, transatlantskog vojnog saveza zasnovanog na principu kolektivne odbrane.
Rast tenzija nakon intervencije SAD-a u Venecueli
Napetosti oko Grenlanda dodatno su pojačane nakon nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, tokom koje su američke snage zarobile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom i oružjem.
Nakon ove akcije, Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venecuelom tokom neodređenog perioda, te nagovijestio povratak Doktrini Monro iz 1823. godine, kojom se afirmiše američka supremacija na zapadnoj hemisferi.
Ova operacija izazvala je ozbiljnu zabrinutost u Evropi da bi Vašington mogao biti spreman da primijeni silu i u drugim dijelovima svijeta.
Dan nakon intervencije u Venecueli, Kejti Miler, supruga visokog Trampovog savjetnika Stivena Milera, objavila je na društvenim mrežama mapu Grenlanda obojenu bojama američke zastave, uz natpis "USKORO".
U ponedjeljak je Stiven Miler izjavio da je "zvanična pozicija vlade SAD-a da Grenland treba da bude dio Sjedinjenih Država".
Govoreći za CNN, on je naveo da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna kako bi se osigurala bezbjednost Arktika i zaštitili interesi NATO-a, dodajući: "Niko se neće boriti sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda".
Evropa poručuje: bez sile i mimo međunarodnog prava
U zajedničkom odgovoru, sedam evropskih lidera navelo je da dijele zabrinutost Vašingtona kada je riječ o bezbjednosti Arktika, ali su istakli da se ti izazovi moraju rješavati kolektivno, u okviru NATO saveza i u skladu s međunarodnim pravom.
Posebno su naglasili potrebu poštovanja "principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica".
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen pozdravio je ovu izjavu i pozvao na smiren i uvažavajući dijalog.
"Razgovor mora da se vodi uz poštovanje činjenice da je status Grenlanda utemeljen u međunarodnom pravu i principu teritorijalnog integriteta", poručio je Nilsen.
Strateški značaj i protivljenje stanovnika
Tramp je u više navrata tvrdio da strateška lokacija Grenlanda, kao i njegova bogata nalazišta minerala ključnih za visokotehnološku industriju, čine ovo ostrvo vitalnim za bezbjednost SAD-a.
Međutim, nedavna odluka američke administracije da imenuje posebnog izaslanika za Grenland izazvala je ogorčenje među zvaničnicima u Kopenhagenu.
Grenland, koji ima oko 57.000 stanovnika, uživa širok stepen samouprave još od 1979. godine, iako su pitanja odbrane i spoljne politike i dalje u nadležnosti Danske.
Iako veliki broj Grenlanđana podržava ideju buduće nezavisnosti, istraživanja javnog mnjenja pokazuju snažno protivljenje mogućnosti da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.
Govoreći za BBC Newsbeat, 27-godišnji Inuit iz Ilulissata na zapadu Grenlanda, Morgan Angaju, rekao je da ga retorika iz Vašingtona duboko uznemirava.
"Zastrašujuće je slušati lidera slobodnog svijeta kako se smije Danskoj i Grenlandu i govori o nama kao da smo nešto što se može prisvojiti", rekao je Angaju.
"Mi smo već prisvojeni – od strane grenlandskog naroda. Kalaallit Nunaat znači zemlja grenlandskog naroda", dodao je.
On je izrazio zabrinutost da bi Grenland mogao doživjeti istu sudbinu kao Venecuela, ili se čak suočiti s mogućom američkom invazijom.
