U danas objavljenim memoarima "Džulijan Asanž: Neovlašćena autobiografija" osnivač Wikileaks naveo da nije napao dvije žene koje su ga optužile za silovanje.
"Džulijan Asanž: Neovlašćena autobiografija" danas se našla u prodaji u britanskim u knjižarama, bez pristanka autora.
U knjizi, koju je sastavio nepoznati autor na osnovu 50 sati razgovora sa Asanžom, osnivač Wikileaks kaže da "možda jeste šovinistička svinja u izvjesnoj meri, ali ne i silovatelj" i da su dvije Šveđanke koje su ga tužile dobrovoljno stupile u odnos sa njim.
Asanž (40) tvrdi u knjizi da ga je njegov kontakt iz jedne zapadne obavještajne službe upozorio da vlada SAD, ogorčena zbog objavljivanja diplomatskih depeša, razmišlja da se sa njim obračuna "ilegalno" , podmetanjem optužbi vezanih za droge i seks.
Wikileaks je postao svjetska senzacija kada je objavio ogroman broj američkih diplomatskih depeša iz čitavog svijeta.
Zbog tužbi koje ga terete sa silovanje, Asanž je bio uhapšen u Britaniji i kratko vrijeme ostao u pritvoru. Trenutno služi uslovnu kasnu u istočnoj Engleskoj gdje čeka da sud odluči da li će biti izručen Švedskoj. Odluka suda očekuje se u toku narednih nedjelja.
Knjiga, za koju Asanž kaže da je pristao da primi predujam od više od 1.000.000 dolara, trebalo je da izbavi Wikileaks iz finansijskih teškoća u kojima se nalazi. Međutim, Asanž se predomislio kada je vidio prvi nacrt memoara i više puta je pokušao da sa izdavačima sklopi drugačiji ugovor.
Kada je kuća Kenongejt izdala nezavršene memoare bez njegovog pristanka, Asanž je svoje izdavače nazvao "oportunistima" i "licemerima".
U izjavi koju je dao za Asošijeted pres, on je rekao da su izdavači prekršili ugovor, njegova autorska prava i iznevjerili njegovo povjerenje.
Kenongejt je odgovorio je odlučio da objavi knjigu pošto Asanž nije vratio predujam, već je novac upotrebio za podmirivanje sudskih troškova.
Asanžov američki izdavač, Alfred A. Knopf, izjavio je da je poništio ugovor sa Asanžom i da neće objavljivati njegove memoare.
Knjiga govori o Asanžovom životu, od djetinjstva u Australiji preko srednjoškoloskog doba kada je počeo da se bavi hakovanjem, do osnivanja Wikileaks.
(Beta-AP)
