Francuska ljevičarska opozicija odnijela je u nedjelju istorijsku pobjedu na izborima za Senat, nanijevši težak udarac desnici predsjednika Nikole Sarkozija.
Socijalistička partija i njihovi saveznici komunisti i "zeleni" osvojili su, prema jutros saopštenim konačnim rezultatima izbora, 177 od ukupno 348 mesta u gornjem domu francuskog parlamenta i preuzeli su, prvi put u istoriji Francuske, kontrolu nad Senatom.
Socijalisti, koji imaju 128 senatora, nadaju se da je to prvi korak ka pobjedi na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, u aprilu naredne godine, prenio je AFP.
"Sarkozi će otići u istoriju kao predsjednik koji je izgubio desničarsku većinu u Senatu", izjavio je Fransoa Oland, favorit za nominaciju Socijalističke partije za predsjedničkog kandidata.
"To je, na neki način, prognoza onoga šta će se dogoditi 2012. godine", ocijenio je Oland.
Za razliku od prethodnih izbora, Sarkozi ovaj put u noći poslije glasanja nije okupio ministre i visoke savjetnike radi analize rezultata, već je proveo veče kod kuće. Njegova supruga Karla Bruni treba da se porodi za dvije sedmice.
Predsjednik Francuske je tek jutros pozvao u svoj kabinet premijera Fransoa Fijona i lidera vladajuće Unije za narodni pokret (UMP) Žan-Fransoa Kopea.
Sarkozijeva kancelarija izdala je sinoć samo kratko saopštenje u kojem je navela da je "primila k znanju" rezultate izbora, ali Kope je priznao da je glasanje označilo poraz desnice, a Fijon je ocijenio da je ljevica izvukla korist iz podjela u desnom centru.
"Trenutak istine biće sljedećeg proljeća. Borba počinje večeras", rekao je sinoć Fijon, pozivajući desnicu da se na vrijeme ujedini iza Sarkozijeve vlade kako bi spremna dočekala izbore krajem aprila.
Bivši premijer i senator UMP Žan-Pjer Rafaren ocijenio je danas da pobjeda ljevice ukazuje na veliko nezadovoljstvo zbog politike vlade u vezi sa decentralizacijom i francuskim teritorijama.
"Mislim da su određene reforme bile nužne, ali da su ponekad sprovođene, a da se nije zaista vodilo računa o onome šta misle teritorijalni elektori", kazao je Rafaren na televiziji Frans-enfo.
Na pitanje da li to smatra Sarkozijevim ličnim porazom, Rafaren je odgovorio da "treba izvući pouku iz izbornih rezultata".
"Postoji kriza i dobro je imati energičnu vladu, harizmatičnog predsjednika, koji je sposoban vođa i na međunarodnom planu, kao i skupštinu koja odražava Francusku i njenu ćud", ocijenio je on.
Kada je riječ o izboru za predsjednika Senata, 1. oktobra, Fijon je izrazio uvjerenje u pobjedu kandidata UMP Žerara Laršera, podsjetivši da UMP ima 144 predstavnika u Senatu, a Socijalistička partija 128.
Analitičari smatraju da su na poraz desnice uticali i nedavni skandali u vezi s korupcijom i finansiranjem prethodnih izbornih kampanja.
Prošle sedmice su uhapšena dva Sarkozijeva bivša pomoćnika, Nikola Bazir i Tjeri Gober. Bazir je bio svjedok na njegovom vjenčanju s Karlom Bruni 2008. godine.
Sumnja se da je predsjednička kampanja Sarkozijevog mentora Eduara Baladura 1995. godine finansirana od vojnog ugovora koji je Francuska sklopila s Pakistanom, za koji istražne sudije vjeruju da je indirektno povezan s bombaškim napadom u Karačiju 2003, u kojem je poginulo 15 ljudi, među kojima 11 Francuza.
Desničarske stranke su kontrolisale Senat od kada je general Šarl de Gol utemeljio Petu Republiku 1958. godine. Ljevica je prije izbora u nedjelju imala 153 mjesta u gornjem domu.
Senatori se u Francuskoj ne biraju direktnim glasanjem, već za njih glasaju izabrani predstavnici - elektori: oko 72.000 gradonačelnika i članova lokalnih i regionalnih vijeća.
(Tanjug)
