Njemačka će danas u Bonu, nekadašnjoj prijestonici Zapadne Njemačke, obilježiti 21. godišnjicu od ujedinjenja i života u zajedništvu.
Na svečanosti i ekumenskoj službi biće predsjednik države Kristijan Vulf, kancelarka Angela Merkel i drugi njemački političari.
Centralna ceremonija obilježavanja Dana njemačkog jedinstva se, po protokolu, održava u pokrajini koja daje predsjednika Bundesrata, gornjeg doma parlamenta, gdje je zastupljeno 16 njemačkih federalnih jedinica - ovoga puta je to pokrajina Sjeverna Rajna Vestfalija, najmnogoljudnija pokrajina u kojoj živi oko 18 miliona ljudi i koja, takođe, sutra obilježava i svoj dan-65 godina od formiranja.
Kada je riječ Danu ujedinjenja, mediji pišu da je narodu više ostao u sjećanju 9. novembar 1989. godine, kada je pao Berlinski zid, kao kraj DDR i konflikata istoka i zapada i dan koji simbolizuje prilog običnih ljudi istorijskim promjenama, od oficijelnog, parlamentarnog proglašnja ujednjenja 3. oktobra 1990. godine.
Par dana prije svečanosti nemački mediji su objavili da je Ludvig Erhard, ''otac'' njemačkog privrednog čuda, imao plan da od bivšeg Sovjetskog saveza ''otkupi'' to jedinstvo za 100 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.
Prema informacijama njemačkog nedjeljnika ''Špigel'', Erhard je, kao njemački kancelar (bio je na toj funkciji od 1963. do 1966. godine), želio od Sovjetskog saveza da kupi njemačko jedinstvo za 100 milijardi evra.
Erhard je tada smatrao da će njemačka finansijska pomoć dobro doći Kremlju i da je ruska privreda pod pritiskom, a američke diplomate su tada, u svojim dosijeima označili plan kao nerealističan i politički naivan.
Kada je riječ o Njemačkoj, dvije decenije poslije ujedinjenja i poslije hiljada milijardi evra ''upumpanih'' od braće sa zapada, statistika pokazuje da još uvijek nije baš sve ''ispeglano'' i ujednačeno i da se njemački istok i dalje rve sa ekonomskim problemima.
Njemačka danas, kada je vodi istočna Nemica Merkelova, predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme DDR kod mnogih izazivaju bolne uspomene na komunizam i progone, ali i nešto ljepše emocije i setu na prohujalu sigurnost radnog mjesta u državnim službama.
Samo par dana pred obilježavanje 21. godišnjice zivota u zajedništvu i u jeku evropske dužničke i krize evra u kojoj je Bundestag izglasao paket pomoći od ogromnih 211 milijardi evra, polovina Nijemaca je rekla da žali za dobrom, starom njemačkom markom.
U anketi, koju je objavio magazin "Fokus", za povratak marke izjasnilo se 50 odsto Nijemaca, a 48 odsto njih kao pristalice evra, dok je prije godinu dana situacija bila skoro obrnuta - 50 odsto Nemaca je željelo evro, a 47 odsto priželjkivalo da se marka vrati.
(Tanjug)