Američka glumica Meril Strip izjavila je da i "vjeverica ima više prava" od avganistanske djevojčice, pridružujući se na taj način pozivu avganistanskih žena da se ukinu stroga ograničenja talibanske vlade kada je u pitanju način života žena u Avganistanu.
Nakon povlačenja stranih snaga na čelu sa Amerikancima i povratka na vlast u Avganistanu u avgustu 2021, nove talibanske vlasti su primjenile izuzetno strogo tumačenje islamskog zakona.
Žene i djevojke podnijele su najveći teret tih ograničenja: zabranjen im je ulazak u javne parkove, na univerzitete, čak i pjevanje u javnosti, što su Ujedinjene nacije nazvale „rodnim aparthejdom“.
„Danas u Avganistanu i vjeverica ima više prava od avganistanske djevojčice jer su talibani zatvorili javne parkove za žene i djevojčice“, rekla je Strip u sklopu rasprave održane na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku, prenio je N1.
„U Kabulu ptica može da pjeva, ali djevojka ne može, a žena ne može da pjeva u javnosti“, rekla je slavna oskarovka. „Smatram da bi međunarodna zajednica kao cjelina, kad bi se udružila, mogla da utiče na promjene u Avganistanu i da prekine to postepeno gušenje čitave polovine stanovnika“, dodala je Meril Strip.
“Today in Kabul, a female cat has more freedoms than a woman,” actor Meryl Streep told the UNGA crowd. "A cat may go sit on her front stoop and feel the sun on her face. She may chase a squirrel into the park… The public parks have been closed to women and girls by the Taliban.”pic.twitter.com/bxBUoTmBNp
— POLITICO (@politico)September 25, 2024
Talibanska vlada, koju tek treba da prizna bilo koja druga država svijeta, u avgustu je objavila žestoko globalno kritikovan zakon kojim dodatno pooštrava ograničenja života žena u Avganistanu.
Premda su brojne mjere neformalno sprovođene još od talibanskog preuzimanja vlasti 2021, njihova zvanična regulacija izazvala je osude međunarodne zajednice i grupa za ljudska prava.
Zakon o „porocima i vrlini“ nalaže da se ženski glas ne smije povisivati izvan kuće i da žene ne smiju da pjevaju niti da naglas čitaju poeziju.
Od njih se zahtijeva i da, kad napuštaju svoje domove, pokriju cijelo tijelo i lice, a odande bi trebalo da izlaze samo „u nuždi“.
Asila Vardak, voditeljka Foruma žena o Avganistanu je, tokom rasprave u UN, rekla da su avganistanske žene prisutne u toj instituciji kako bi podsjetile svjetske vođe da „nije riječ samo o avganistanskoj borbi“ nego i o „globalnoj borbi protiv ekstremizma“.
Fazija Kufi, bivša članica parlamenta u Kabulu, smatra da je govor o situaciji avganistanskih žena u sklopu Generalne skupštine za njih ipak „mali znak nade“. „Ali, to nije dovoljno“, dodala je, pozvavši da se imenuje posebni izaslanik UN-a čiji bi zadatak bio da vrši pritisak na talibansku vladu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš kazao je da diskriminacija žena nanosi veliku štetu Avganistanu.
„Učestvovanje žena u vođstvu zemlje dokazano koristi miru, sigurnosti, socijalnoj zaštiti, stabilnosti okoline i brojnim drugim stvarima, jer Avganistan se suočava sa ozbiljnim problemima na svim tim područjima“, rekao je.
(Mondo)
