• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Osnovana Komisija za ratnu odštetu Ukrajini i Registar štete

Autor Nikolina Damjanić Izvor Eupravozato

Konvenciju o osnivanju komisije izradilo je više od 50 država i Evropska unija, a očekuje se da će je potpisati čak 35 zemalja.

  Komisija za ratnu odštetu Ukrajini Izvor: Shutterstock/FedBul

Evropski lideri, među kojima je i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, sastaju se danas u Hagu kako bi i zvanično pokrenuli Međunarodnu komisiju za ratnu odštetu Ukrajini.

Cilj je da se osigura naknada za štetu, koja se meri u milijardama dolara, nastale usled ruskih napada i ratnih zločina. Domaćini konferencije su Holandija i Savet Evrope, a na njoj učestvuju brojni visoki zvaničnici, uključujući i šeficu spoljne politike Evropske unije Kaju Kalas, prenosi "Reuters".

Sastanak se održava u vrijeme pojačanih diplomatskih napora, s ciljem okončanja rata u Ukrajini. Ruski zvaničnici za sada nisu komentarisali plan o osnivanju komisije, ali su u više navrata odbacili optužbe da su ruske snage počinile ratne zločine tokom sukoba.

Moguća amnestija komplikuje planove

Evropske planove o obeštećenju žrtava u Ukrajini - od seksualnog nasilja i deportacija djece do uništavanja verskih objekata - moglo bi da zakomplikuje moguće uključivanje amnestije za ratne zločine u mirovni sporazum, što je predložila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.

Temelj za rad nove komisije biće postojeći Registar štete, osnovan prije dvije godine, koji je već primio više od 80.000 zahtjeva od pojedinaca, organizacija i javnih tijela u Ukrajini.

Konvenciju o osnivanju komisije izradilo je više od 50 država i Evropska unija, a očekuje se da će je danas potpisati čak 35 zemalja.

Da bi stupila na snagu, konvenciju mora da ratifikuje 25 potpisnica, a onda moraju da se osiguraju sredstva za njen rad. Jednom uspostavljena, komisija će pregledati, procenjivati i odlučivati o zahtjevima podnesenim Registru i određivati iznose odštete za svaki pojedinačni slučaj.

Izvor: Christophe Licoppe/European Commission

Zahtjevi mogu da se podnesu za štetu, gubitak ili povredu nastalu kao posledica ruskih djelovanja u Ukrajini od početka rata 24. februara 2022. godine, a mogu ih podnositi pogođeni pojedinci, kompanije ili ukrajinska država.

Obnova teška 524 milijarde dolara

Prema procjenama Svjetske banke, troškovi obnove Ukrajine u narednoj deceniji iznosiće najmanje 524 milijarde dolara (447 milijardi evra), što je gotovo tri puta više od ukrajinskog BDP-a u 2024. godini.

Međutim, ta brojka obuhvata samo štetu nastalu do decembra 2024. i ne uključuje razaranja iz ove godine, tokom koje su ruski napadi na komunalnu, saobraćajnu i civilnu infrastrukturu eskalirali.

Detalji o načinu isplate odšteta koje komisija odobri još se razrađuju, ali upućeni izvori navode da je jedna od opcija korišćenje zamrznute ruske imovine.

(EUpravo zato/Reuters)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE