"Ovaj prostor je sada vlasništvo stanovnika Sijetla", odnedavno stoji na plakatu okačenom na zgradu policije u centru grada.
Besplatne grickalice u lokalnoj radnji. Lik koji dijeli besplatne gas maske iz prtljažnika. Slobodne govorancije na trgu. Besplatni dokumentarac - crne režiserke Ave DuVernej - za sve zainteresovane kad padne mrak.
Dobrodošli u Autonomnu zonu Kapitol hila, kvart u Sijetu koji su demonstranti "oslobodili" policije, vlasti i zvaničnika.
"Podržavam ovo, ali šta dalje?", kaže jedan od stanovnika "slobodne zone".
I to pitanje savršeno sumira niz pitanja sa kojima su demonstranti koji danima protestuju zbog brutalnog hapšenja i ubistva Afroamerikanca Džorda Flojda sada sučeni.
Autonomni su od čega, tačno? Ko ih predvodi? Koliko dugo to može da potraje? Da li se time skreće pažnja sa glavnog razloga višednevnih protesta - borbe protiv policijske brutalnosti, rasizma i prikrivanja zločina?
Jedna od "organizatora" slobodne zone, Sara Tornai zalaže se za pragmatičnu organizaciju koja će demonstrantima ostaviti mogućnost da kontrolišu oblast.
Tornai je zamislila obrazovne inicijative, programe za beskućnike, izgradnju komune gdje će nenaoružana policija smirivati tenzije.
Demonstranti su, kaže ona, ponudili ideje kako da "saosjećajnije organizujemo grad".
Za nju, Autonomna zona Kapitol hil znači da ljudi žele "autonomiju od načina na koji ih je policija Sijetla tretirala".
Ovo nije prvi put da su ovakvi pokreti inicirani u Sijetlu i SAD u pokušaju da se nešto promijeni, podsjeća Sijetl Tajms.
Od Okupiraj pokreta koji je brzo izgubio dah do protesta indijanskih plemena koji su 1970. zauzeli Fort Loton u pokušaju da povrate zemlju koju su im bijelci oduzeli. Protest je završen izgradnjom Indijanskog kulturnog centra 1977.
Tu su i latino aktivisti koji su 1972. poslije više mjeseci pregovaranja sa vlastima Sijetla da im dodijele prostor za kulturni centar, okupirali osnovnu školu Bikon hil. I taj protest je posle visemjesečne okupacije završen dobijanjem traženog centra.
U novembru 1985. grupa ljudi se uselila u napuštenu školu u centru Sijetla tražeći da se od nje napravi muzej i dom kulture. Aktivisti su tamo ostali više od osam godina a škola je konačno pretvorena u Sjeverozapadni afro-američki muzej.
Šta će biti dalje sa Autonomnom zonom Kapitol hila - popularno zvanom CHAZ, ostaje da se vidi.
Postoje dvije mogućnosti - ili će biti uništena ili će biti "institucionalizovana" poput, na primjer, Pariske komune, a mediji predviđaju da će najvjerovatnije postati uređena budući da funkcioniše uz prećutnu podršku gradskih vlasti.
Vatrogasci pomažu demonstrantima da postave montažne toalete, komšije se ne bune, zahvalni za malo mira i tišine poslije osam dana brutalnih sukoba policije i demonstranata.
Komunalne službe rade sa demonstrantima na čišćenju zone, uklanjanju grafita mržnje, policija iz prikrajka pazi na eventualne probleme...
Sijetl je u petak proglasio 30-dnevnu zabranu upotrebe suzavca a gradsko vijeće je počelo da razmatra razoružavaje policije i preusmjeravanje sredstava.
Oglasio se, naravno, i predsjednik SAD Donald Tramp koji je na Twitteru poručio da su "domaći teroristi" zauzeli Sijetl.
Domestic Terrorists have taken over Seattle, run by Radical Left Democrats, of course. LAW & ORDER!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump)June 11, 2020
"Domaći teroristi zauzeli su Sijetlu koji, naravno, vode radikalne ljevičarske demokrate. Red i zakon!", poručio je Tramp.
