Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost dostigle su razmjere epidemije u Evropskoj regiji, pogađajući skoro 60 odsto odraslih.
Epidemija ovog oboljenja širom svijeta u stalnom je porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije.
Doktorica Instituta za javno zdravstvo RS kaže da je gojaznost vodeći uzrok smrti širom svijeta koji se može spriječiti, sa sve većom rasprostranjenošću kod odraslih i djece, a nadležni je smatraju jednim od najozbiljnijih problema zdravstva u posljednja dva vijeka, iako je tokom istorije gojaznost naširoko bila smatrana simbolom bogatstva i plodnosti, što i danas jeste slučaj u nekim dijelovima svijeta.
“Gojaznost je hronična bolest koja se ispoljava povećanom tjelesnom masom zbog prekomjernog nakupljanja masti u organizmu. Svako povećanje tjelesne težine za 10 odsto i više od idealne označava se kao gojaznost. Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim sistemima, djelujući istovremeno na dva polja. Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona djeluje i indirektno uzrokujući druge bolesti. Na taj način, gojaznost pored očiglednih estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da tako utiče na kvalitet života”, kaže za Mondo Ljiljana Stanivuk, supspecijalista za ishranu zdravih i bolesnih ljudi u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Gojaznost se, kako navodi, podjednako često javlja u svim životnim dobima. U dječijem uzrastu ona je podjednako česta kod dječaka i djevojčica, a poslije puberteta je češća kod žena nego kod muškaraca. A iako je najčešći problem Amerikanaca, nije zaobišla ni Evropu, a samim tim ni Republiku Srpsku.
“U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2022. godine koji se odnosi na regionalnu gojaznost u Evropi, gdje se nalazi i Republika Srpska kao dio BiH, naglašeno je da su prekomjerna tjelesna masa i gojaznost dostigle razmjere epidemije u Evropskoj regiji, pogađajući skoro 60 odsto odraslih. Djeca su takođe pogođena, sa 7,9 odsto djece mlađe od pet godina i svako treće dijete školskog uzrasta, s tim da se učestalost polako smanjuje za uzrast od 10-19 godina gdje je pogođeno svako četvrto dijete”, kaže Stanivuk i ističe da je zabrinjavajuće to što nijedna zemlja nije na putu da postigne cilj zaustavljanja porasta gojaznosti do 2025. godine.
ZAŠTO SU LJUDI GOJAZNI
Stanivuk naglašava da se gojaznost razvija kroz životni tok na dva kombinovana načina. Prvi način je programiranje zasnovano na prethodnom začeću i gestacijskoj izloženosti gojaznosti i drugi način je nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost izazvana izloženošću gojaznim faktorima u životnoj sredini.
“Dokazano je da osjetljivost na nezdravu tjelesnu težinu u ranoj životnoj dobi može uticati na povećanu sklonost osobe na razvoj gojaznosti u daljem životu. Možemo očekivati da će intervencije koje ciljaju na životnu sredinu i komercijalne determinante loše ishrane na nivou cijele populacije vjerovatno biti najefikasniji u liječenju i prevenciji gojaznosti i doprinijeće u preokretanju epidemije gojaznosti, rješavanju nejednakosti u ishrani i postizanju održivih ekoloških sistema pravilne ishrane”, kaže Stanivuk.
Gojaznost je, tvrdi, najčešće uzrokovana kombinacijom prekomjernog unosa energetski hranljivih materija, nedostatka fizičke aktivnosti genetske osjetljivosti, mada su na neke slučajeve uticali prvenstveno geni, poremećaji endokrinog sistema, lijekovi ili psihijatrijska bolest.
Dodaje da gojaznost povećava vjerovatnoću pojave raznih oboljenja, naročito srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, opstruktivne apneje tokom sna, određenih vrsta raka, artroza i astme.
KAKO SE BORITI PROTIV GOJAZNOSTI
Kontrolisana ishrana i fizička aktivnost su glavni aspekti liječenja gojaznosti, smatra doktorica Stanivuk.
“Kvalitet ishrane se može unaprijediti smanjivanjem konzumiranja hrane bogate energijom, kao što je ona sa visokim sadržajem masti i šećera, kao i povećanjem konzumiranjem dijetetskih vlakana. Medicinski preparati protiv gojaznosti se uz odgovarajuću ishranu mogu uzimati radi smanjenja apetita ili sprečavanja apsorpcije masti. Ako kontrolisana ishrana, vježba i medicinski preparati nisu efikasni, može se koristiti hirurška intervencija kao što je na primjer želudačni balon koji može pomoći kod smanjenja težine ili može se obaviti operacija radi smanjenja zapremine želuca i/ili dužine crijeva, što dovodi do bržeg zasićenja i smanjene mogućnosti apsorpcije hranljivih materija iz hrane”, izjavila je Stanivuk.
Ističe da svoje aktivnosti u prevenciji i liječenju gojaznosti Institut za javno zdravlje RS provodi kroz Savjetovalište za pravilnu ishranu i mnoge druge aktivnosti namijenjene za djecu i odraslo stanovništvo.
Jedan od ciljeva savjetovališta je rad sa osobama koje žele da promijene svoje navike u ishrani i na taj način smanje rizik za nastanak bolesti.
Savjetovalište radi u sklopu Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banjaluka i dostupno je građanima kao komercijalna usluga.
(Mondo)