U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas je obilježena 31 godina od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Učesnici obilježavanja 31 godina od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, položili su cvijeće i zapalili svijeće na mjestu događaja.
Među prisutnima su predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, izaslanik srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Boško Tomić.
Tu su i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić i Miroslav Vujičić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.
Među onima koji su došli da obilježe ovaj događaj i neki preživjeli akteri ovih zbivanja prije 31 godinu.
Sjećanje na stradale u Dobrovoljačkoj: Obilježena 31. godina od zločina nad pripadnicima JNA (FOTO)
Uz jake mjere obezbjeđenja delegacija iz Republike Srpske, u kojoj su i porodice poginulih pripadnika JNA i preživjeli, krenula je iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu prema Istočnom Sarajevu.
Prethodno je služen parastos ubijenim vojnicima u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu.
Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.
Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i "Zelenih beretki", među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.
Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.
Osim Ganića, optužnica, koja je podignuta 27. aprila, tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića, te Mahira Žišku.
(Srna/Mondo)
