Voćnjaci u Srpskoj znatno su uništeni vremenskim nepogodama, što je loše i za sezonske radnike koji preživljavaju od branja voća tokom sezone.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović naglašava da je oko 30 odsto voćnjaka u potpunosti uništeno tako da će sigurno biti i manje radnika angažovano.
"Na području Krajine, gdje su najveći voćnjaci, imamo 3.830 hektara voća, a 77 radnika se angažuje za berbu po hektaru. To je ogroman broj ljudi. Radnici dolaze i iz zemalja regiona da beru voće, jer se može dobro zaraditi. Ipak, i dalje će nam trebati veliki broj radnika da obere voće koje je ostalo, ali nažalost voće će biti lošeg kvaliteta i uglavnom za industriju. Berba će biti dosta teška jer će voće biti trulo i teže za branje. Moraćemo i da ga sortiramo po kvalitetu i da se odvaja ono što će da ide za otkup od onog što ide samo u preradu", kazao je Dojčinović.
Voćari su na velikom gubitku, ne možemo da pokrijemo troškove za prskanje voća nakon ovih nepokoda, a kamoli da zaradimo. Za razliku od prošle godine kada nismo mogli prodati sve količine voća koje je rodilo, ove godine nećemo imati da prodamo. Uglavnom će da ode u industriju, tako da ćemo zavisiti od uvoza – rekao je Dojčinović.
Dodao je da će ove godine ranije da krene berba jabuka, krušaka i šljiva.
"Osim toga, znatno će kraće i trajati. Berba prvih jabuka već će krenuti početkom septembra i neće trajati više od 20 dana jer je voće suvo i brzo će da sazre. Inače, kada je dobra godina berba traje i više od dva mjeseca tako da radnici zarade prilično dobro jer im je dnevnica 30 KM", pojasnio je Dojčinović.
Dodao je da se radnici već raspituju kada će početi berba i koliko će trebati sezonaca.
"Svakodnevno me zovu radnici iz Bileće, Trebinja, Doboja, Banjaluke. Osim nezaposlenih kojima ova berba dobro dođe da nešto zarade, voće dolaze da beru i školarci i studenti tokom ljetne pauze kako bi obezbijedili novac za sljedeću školsku godinu", kazao je Dojčinović.
Predsjednik Udruženja malinara RS Ljubiša Alempić kaže da je ove godine angažovan manji broj radnika za berbu malina.
"Podrinje je kraj u kome ljudi žive od malina, ili od uzgajanja ili od branja, odnosno dnevnica. Nakon poplava malinjaci su se osušili tako da su na gubitku i malinari i radnici. Neki su uspeli da se snađu, pa da odu u Srbiju da beru maline – rekao je Alempić.