Broj osoba zaraženih mišjom groznicom, to jest hemoragijskom temperaturom s bubrežnim sindromom, u našoj zemlji iz mjeseca u mjesec raste.
Poređenja radi, u cijeloj prošloj godini zaražena je samo jedna osoba!
Petero oboljelih registrovano je u Kantonu Sarajevo, dok su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu oboljele dvije, a u Livanjskom jedna osoba. Ima ih i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, kao i Srednjobosanskom kantonu, navedeno je iz Zavoda.
Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, kazala je da za sada ne postoji mogućnost izbijanja epidemije, s obzirom na to da je zaraza registrovana na različitim područjima.
"Postoje razdoblja kada je veća stopa obolijevanja od mišje groznice, a to se obično dešava kada je povećan broj ovih glodara. Ipak, da bi negdje bila proglašena epidemija, potrebno je evidentirati neuobičajen porast broja oboljelih u odnosu na mjesto i vrijeme", pojasnila je Ravlija.
Mišja groznica virusna je bolest koja se manifestuje temperaturom, krvarenjima, bolovima u stomaku i leđima, promjenom boje mokraće i oštećenjem rada bubrega. Nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.
"Ljudi se najčešće zaraze u prirodi, kontaktom s inficiranim glodavcem. Posebno su u riziku osobe koje su vezane uz prirodu, poput lovaca, šumara, izletnika... Zarazu ne mogu prenijeti ljudi međusobno. Moguća je zaraza i konzumacijom hrane i pića te preko sluznice osobe na koju je virus prenesen", kazala je Ravlija.
Rizičnu kategoriju predstavljaju djeca i starije osobe, kao i oni sa slabim imunitetom.
Preporuke stručnjaka
Ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica
Ne sjediti i ležati direktno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi
Izbjegavati radnje pri kojima nastaje prašina, poput slaganja i prenošenja suhog granja, lišća, trave...
Sirove plodove ubrane u šumi i poljima potrebno je dobro oprati
Ne dirati gnijezda glodavaca
Uginule glodavce pomoću štapa staviti u plastičnu vrećicu i zakopati
