Budući akademski građani plaćaju od dvije pa čak i do 40 KM za izradu seminarskih radova, a kupoprodaja se odvija preko internet sajtova i društvenih mreža. Profesori smatraju da je gotovo 90 odsto radova sumnjivog porijekla.
Na pojedinim internet stranicama nude se usluge izrade seminarskih, diplomskih, ali i master i doktorskih radova. Ponuda je i više nego bogata, studentima su na raspolaganju "znanja" iz skoro svih oblasti, a pojedine stranice se čak i hvale visokim procentom pokrivenosti tema.
Stručnjaci smatraju da živimo u vremenu potpunog apsurda, jer, kako kažu, informacije i znanje nikada nisu bili dostupniji, a velika većina onih koji se obrazuju nije spremna čak ni to da iskoristi, pišu "Nezavisne novine".
"Došlo je do snižavanja svih društvenih kriterija pa i onih u obrazovanju. To za posljedicu ima omasovljenje i vulgarizaciju visokog obrazovanja", poručuje Ivan Šijaković, profesor na Univerzitetu u Banjaluci.
On dodaje da je kupovina, plagiranje i kompiliranje seminarskih, ali i diplomskih radova sve masovnija pojava na ovom univerzitetu i kaže da je gotovo 90 odsto predatih radova studenata sumnjivog porijekla.
"Jedan od načina da se stane u kraj ovoj pojavi je da se nabave softveri za otkrivanje plagiranih radova i izvora tekstova, a oni zasad postoje uglavnom za radove na engleskom jeziku", smatra Šijaković.
I Predrag Govedarica, potpredsjednik Unije studenata RS, smatra da je kupovina i plagiranje radova na fakultetima uzela maha na svim visokoškolskim ustanovama u RS.
"Javno se daju oglasi na kojima pojedinci pružaju usluge pisanja, seminarskih, diplomskih, ali nerijetko i doktorskih radova, a to sve za nekog predstvalja unosan biznis i prolazi nekažnjeno", kaže Govedarica.
Navodeći primjer sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, gdje je profesor poništio odbranu diplomskog rada, jer je utvrdio da ga student nije sam napisao, on smatra da ovim problemom treba da se pozabavi i policija, jer, kako kaže, "mora biti istraženo ko prodaje i kako naplaćuje ove radove".
Bojana Miodragović, profesor sociologije, smatra da studenti koji na takav način završavaju fakultete stiču negativne navike i kroz takve nelegalne olakšice prihvataju (ne)rad kao društveno prihvatljiv oblik ponašanja.
"Ovo kasnije može da postane uobičajen pristup u radu takvih ljudi, koji, kada se primijeni na poslove od opšte društvene važnosti, ostavljaju ozbiljnije posljedice", naglašava Miodragovićeva.
Stručnjaci smatraju da živimo u vremenu potpunog apsurda, jer, kako kažu, informacije i znanje nikada nisu bili dostupniji, a velika većina onih koji se obrazuju nije spremna čak ni to da iskoristi, pišu "Nezavisne novine".
"Došlo je do snižavanja svih društvenih kriterija pa i onih u obrazovanju. To za posljedicu ima omasovljenje i vulgarizaciju visokog obrazovanja", poručuje Ivan Šijaković, profesor na Univerzitetu u Banjaluci.
On dodaje da je kupovina, plagiranje i kompiliranje seminarskih, ali i diplomskih radova sve masovnija pojava na ovom univerzitetu i kaže da je gotovo 90 odsto predatih radova studenata sumnjivog porijekla.
"Jedan od načina da se stane u kraj ovoj pojavi je da se nabave softveri za otkrivanje plagiranih radova i izvora tekstova, a oni zasad postoje uglavnom za radove na engleskom jeziku", smatra Šijaković.
I Predrag Govedarica, potpredsjednik Unije studenata RS, smatra da je kupovina i plagiranje radova na fakultetima uzela maha na svim visokoškolskim ustanovama u RS.
"Javno se daju oglasi na kojima pojedinci pružaju usluge pisanja, seminarskih, diplomskih, ali nerijetko i doktorskih radova, a to sve za nekog predstvalja unosan biznis i prolazi nekažnjeno", kaže Govedarica.
Navodeći primjer sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, gdje je profesor poništio odbranu diplomskog rada, jer je utvrdio da ga student nije sam napisao, on smatra da ovim problemom treba da se pozabavi i policija, jer, kako kaže, "mora biti istraženo ko prodaje i kako naplaćuje ove radove".
Bojana Miodragović, profesor sociologije, smatra da studenti koji na takav način završavaju fakultete stiču negativne navike i kroz takve nelegalne olakšice prihvataju (ne)rad kao društveno prihvatljiv oblik ponašanja.
"Ovo kasnije može da postane uobičajen pristup u radu takvih ljudi, koji, kada se primijeni na poslove od opšte društvene važnosti, ostavljaju ozbiljnije posljedice", naglašava Miodragovićeva.