Od 158 zemalja svijeta u kojim je "izvagana" sreća građana, BiH je zauzela 96. poziciju, najlošiju u našem regionu.
Pokazao je to najnoviji globalni izvještaj UN-a, prema kojem bh. građani gledaju u leđa Slovencima (55. mjesto), stanovnicima Hrvatske (62.), Crne Gore (83.), te Srbije (87.)
Lista je sastavljena na temelju Galupovog globalnog istraživanja, tako da su ispitanici stepen sreće ocjenjivali od 0 (najgori mogući život) do 10 (najveće blagostanje), a kada je riječ o BiH, ocjena iznosi "mršavih" 4,94 poena, prenose "Nezavisne novine".
Svjetski izvještaj o sreći za 2015. godinu, međutim, uključio je i druge parametre, poput stanja iz oblasti privrede, psihologije, zdravlja, BDP-a po glavi stanovnika, društvene podrške, očekivane životne dobi, percepcije korupcije i solidarnosti sugrađana.
Iako nam, kako svi znamo, ekonomski parametri baš i nisu naklonjeni, stručnjaci nam poručuju da razloga iz kojih bi trebalo da crpimo optimizam ipak imamo.
"Imate ljude koji su mnogo siromašniji od nas, a opet su srećni. Ekonomska situacija ne mora biti presudan faktor. Mi imamo druga bogatstva koja treba da posmatramo, kao što su, recimo, čista priroda, bogata istorija. Imamo mnogo razloga za sreću, ali ih moramo vidjeti oko sebe", navodi Borislav Zeljić, psiholog iz Banjaluke.
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, kolektivna sreća kod nas zasad nije moguća, ali je potrebno tražiti individualnu.
"Ljudi treba da traže u sebi resurse koji će im omogućiti da budu srećni. Individualnu sreću treba tražiti u malim stvarima - da nešto stvarate, uspostavljate dobre odnose s ljudima i slično. Treba tragati i za susretanjima, a zanemariti razdvajanja. Mislim da bi se tu mnogo postiglo", kazao je Šijaković.
Kako je dodao, nesrećnim nas najviše čini stanje našeg društva, odnosno njegova ekonomska nerazvijenost, i socijalna rastrojenost.
"Nesrećnim nas čini i slaba perspektiva za budući razvoj, jer prosto više nemamo resursa", rekao je Šijaković.
Ako nam je za utjehu, ni u jednoj državi stanovnici nisu izabrali ni blizu maksimalne ocjene, pa su tako, i zvanično najsrećniji građani na svijetu - Švajcarci, svoju sreću bodovali sa 7,58 poena, a slijede ih Islanđani, Danci, Norvežani i Kanađani.
Najlošiju poziciju, u sklopu ovog istraživanja, dobio je Togo (ocjena 2,83), a potom Burundi, Sirija, Benin, pa Ruanda.
Komentarišući istraživanje, urednik izvještaja, profesor Džon F. Helivel s Univerziteta British Columbia, rekao je da su on i ostali autori zadovoljni što sve više vlada u svijetu gleda sreću i dobrobit kao mjere za ostvarenje nacionalnog napretka.
Lista je sastavljena na temelju Galupovog globalnog istraživanja, tako da su ispitanici stepen sreće ocjenjivali od 0 (najgori mogući život) do 10 (najveće blagostanje), a kada je riječ o BiH, ocjena iznosi "mršavih" 4,94 poena, prenose "Nezavisne novine".
Svjetski izvještaj o sreći za 2015. godinu, međutim, uključio je i druge parametre, poput stanja iz oblasti privrede, psihologije, zdravlja, BDP-a po glavi stanovnika, društvene podrške, očekivane životne dobi, percepcije korupcije i solidarnosti sugrađana.
Iako nam, kako svi znamo, ekonomski parametri baš i nisu naklonjeni, stručnjaci nam poručuju da razloga iz kojih bi trebalo da crpimo optimizam ipak imamo.
"Imate ljude koji su mnogo siromašniji od nas, a opet su srećni. Ekonomska situacija ne mora biti presudan faktor. Mi imamo druga bogatstva koja treba da posmatramo, kao što su, recimo, čista priroda, bogata istorija. Imamo mnogo razloga za sreću, ali ih moramo vidjeti oko sebe", navodi Borislav Zeljić, psiholog iz Banjaluke.
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, kolektivna sreća kod nas zasad nije moguća, ali je potrebno tražiti individualnu.
"Ljudi treba da traže u sebi resurse koji će im omogućiti da budu srećni. Individualnu sreću treba tražiti u malim stvarima - da nešto stvarate, uspostavljate dobre odnose s ljudima i slično. Treba tragati i za susretanjima, a zanemariti razdvajanja. Mislim da bi se tu mnogo postiglo", kazao je Šijaković.
Kako je dodao, nesrećnim nas najviše čini stanje našeg društva, odnosno njegova ekonomska nerazvijenost, i socijalna rastrojenost.
"Nesrećnim nas čini i slaba perspektiva za budući razvoj, jer prosto više nemamo resursa", rekao je Šijaković.
Ako nam je za utjehu, ni u jednoj državi stanovnici nisu izabrali ni blizu maksimalne ocjene, pa su tako, i zvanično najsrećniji građani na svijetu - Švajcarci, svoju sreću bodovali sa 7,58 poena, a slijede ih Islanđani, Danci, Norvežani i Kanađani.
Najlošiju poziciju, u sklopu ovog istraživanja, dobio je Togo (ocjena 2,83), a potom Burundi, Sirija, Benin, pa Ruanda.
Komentarišući istraživanje, urednik izvještaja, profesor Džon F. Helivel s Univerziteta British Columbia, rekao je da su on i ostali autori zadovoljni što sve više vlada u svijetu gleda sreću i dobrobit kao mjere za ostvarenje nacionalnog napretka.