• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Poražavajuće: Svako dužan 2.000 KM

Autor mondo.ba

Da građani žive na kredit i od dozvoljenog minusa nije novo, ali jeste činjenica da im pozajmice ne trebaju više za luksuz već za puko preživljavanje.

  Svako u RS dužan po 2.000 KM  Izvor: Samir Cacan, mondo.ba
Izvor: Samir Cacan, mondo.ba

Da su se džepovi ispraznili i da je zaduženost građana Republike Srpske sve veća pokazuju i zvanični podaci iz bankarskog sektora. Prema najnovijim podacima svaki stanovnik duguje čak 1.955 KM i to po raznim osnovama, bilo da je reč o izmirivanju kredita ili minusu na karticama.

Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, kaže za "Novosti" da je ukupna ekonomska situacija u Srpskoj katastrofalna i da je rezultat uništene privrede da građani moraju da žive na kredit i u minusu.

"Nekada su građani Srpske dizali kredite da kupe stanove ili automobile, sada dižu kredite da bi preživljavali. Plate su godinama na istom nivou, cijene skaču, a posla sve manje. Mi u Srpskoj nemamo privredu koja može da povuče građane prema boljem standardu. Tako su građani danas primorani da žive na kredit", ističe Milojević.

On dalje kaže da nijedno društvo ne može ovako da živi godinama i da ukoliko ne dođe do jačanja privrede slijedi ekonomski i socijalni krah u društvu Srpske.

"Kada vam 90 odsto građana u državi ima kredite i razne minuse po karticama i živi samo od kredita to vam je posljednji nivo prema ekonomskom slomu. Kada dođe do sloma onda će banke krenuti u naplate kredita, a to će značiti haotično stanje i uzminje imovine građana jer građani više neće imati od čega da plaćaju obaveze", ističe Milojević.

Januar

Datuma koji se slave je mnogo, a novca malo. Kada se uzme u obzir da je građanima u Srpskoj potrebno u proseku oko 1.000 maraka da spreme slavu, da je potrebno po nekoliko stotina maraka za Božić i Novu godinu, dijete treba spremiti za školu, tu je zimska odjeća i obuća i troškovi narastu na blizu 3.000 maraka ili oko tri prosečne plate. Banjalučanka Slava Marić kaže da u januaru tradicionalno ona i muž "ispeglaju" sve kartice, pa se oporavljaju do ljeta.

 Januar je mesec u godini kada građani tradicionalno što zbog slava, Nove godine, Božića, ali i početka drugog polugodišta u školama isprazne novčanike i zakucaju kartice u "crveno".

Inače, prosečna plata u Srpskoj je 850 maraka, pa je jasno da građani moraju nekako da namaknu još novca, a to su najčešće minusi na karticama i krediti u visini dvije-tri prosječne plate, pogotovo da se preživi januar. Prosječna sindikalana korpa u Srpskoj je, prema podacima Saveza sindikata RS, za decembar prošle godine bila 1.854 marke, što je i više od dvije prosječne plate u Srpskoj.

U korpu ulaze najosnovnije namirnice da jedna četvoročlana porodica preživi mesec, a kada se na to dodaju i razne proslave u januaru, jasno je da većina građana Srpske ulazi u finansijske probleme kojima nekad ne vidi kraj.

Još iz INFO

Komentari 2

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Mirsad hero

Zanima me kredit do 2.000km ja imam beziju mjesecnu 384km

tesa

Stvarno ne znam na osnovu cega su izracunali i dosli do podatka da je prosjecna plata 850. Svi ljudi u mom okruzenju koji rade su na plati ne vecoj od 500 km , cak i nizoj. Prosjek bi trebali racunati po zanimanjima i mjestima zaposlenih. Mozete misliti kakve bi podatke tada morali objaviti, recimo prosjek radnika u trgovini, ugostiteljstvu , proizvodnji..... A prosjek budzetskih radnika. Do kakvih bi onda zakljucaka svi mi , a i oni dosli. Porazavajuce je recimo da jedna porodica da bi izvadila ili promjenila licna dokumenta ( lk, vozacka i pasos) mora dati onu realnu prosjecnu platu koju svi privatnici isplacuju svojim radnicima 390 km. Mislim da bi u svakoj normaloj zemlji doslo do drzavnog udara. Drugi primjer je penzija koja nije u srazmjru sa boravkom u starackom domu, jer nebi smjela biti manja od tog iznosa , a jeste manja duplo. Da li znaju oni da se svugdje u normalnim zemljama ta potrosacka korpa od koje je vecina veoma, veoma daleko takvim namiruje iz drzavne kase, da bi ljudi mogli normalo da zive, a ne da dizu pozajmnice i kredite po kamatama kojih nema nigdje u svijetu.

MONDO REPORTAŽE