Srpska bi uskoro mogla dobiti poseban fond za liječenje teško oboljele djece.
Humanitarna akcija za liječenje trogodišnje Sofije Mićević koja je u toku ponovo je ukazala na potrebu da se sistemski riješi liječenje djece, u slučajevima kada im ne može pomoći domaći zdravstveni sistem i kada je neophodno liječenje u inostranstvu.
O tome se manje-više svaki put govorilo kada su se organizovale slične humanitarne akcije, ali izgleda da je ovaj put incijativa jasnija i čvršća, između ostalog, zahvaljujući odlučnosti ljudi Udruženja građana "Budimo ljudi" koje je organizovalo akciju za pomoć Sofiji Mićević.
"Pokrenuli smo inicijativu za osnivanje posebnog fonda, ali više ćemo se pozabaviti s tim kada završimo akcije koje su u toku. Nadležni podržavaju našu inicijativu,'' kaže Adrijana Basara, predsjednica Udruženja "Budimo ljudi" za MONDO. U udruženju očekuju da bi fond trebalo da bude osnovan do kraja godine.
Sa inicijativom se složio i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Dragan Bogdanić, a u Fondu zdravstvenog osiguranja RS (FZO) kažu da je humanitarna akcija za malu Sofiju, kao i neke prethodne, pokazala da je poseban fond neophodan.
"Potrebe za ovim fondom su iz godine u godinu, nažalost, sve veće, a naša ideja da se fond osnuje pri nekoj od najviših institucija u RS. Takođe, jedna od ideja, između ostalih, jeste da se novac prikuplja putem donacija, humanitarnih večeri i slično. Na taj način bi novac koji se prikuplja putem donacija za skupa liječenja bio mnogo bolje kontrolisan, a uplate za ova liječenja u inostranstvu bi svakako bila brža i jednostavnija", kažu u Fondu zdravstva RS za MONDO.
FZO je učestvovao u finansiranju troškova operacije za Sofiju u zdravstvenoj ustanovi "Jons Hopkins Medicine International” u Baltimoru u iznosu od oko 200.000 KM, a u potpunosti je finansirao sve troškove Sofijinog liječenja u Srbiji, a do kraja 2016. godine, za njeno liječenje izdvojeno je 110.000 KM.Fond je za ovu godinu za liječenje u inostranstvu planirao sredstva u iznosu od oko 2 miliona KM.
"Svjesni smo da je to nedovoljno novca, jer su, nažalost, potrebe za skupim liječenjima u inostranstvu sve veće, ali i situaciji kada se Fond isključivo finasira od uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se pri tome neredovne uplaćuje, nismo u mogućnosti da izdvojimo više sredstava. Međutim, i u takvoj finansijskoj situaciji finansiramo u potpunosti ili djelimično skupa liječenja u inostranstvu, u zdravstvenim ustanovama van RS poput Srbije, ali i održavamo zdravstveni sistem Republike Srpske stabilnim," objašnjavaju u FZO RS uz apel da se doprinosi za zdravstveno osiguranje redovno uplaćuju, jer samo tako Fond može da i pravovremeno reaguje u svim situacijama.
FEDERALNI FOND SOLIDARNOSTI
U Udruženju "Budimo ljudi" skreću pažnju da za sistemskim rješenjem ne moramo tragati daleko. U Federaciji BiH postoji Fond solidarnosti koji služi za finansiranje liječenja najtežih oboljenja. Iz ovog fonda izdvajaju se sredstva i za liječenje u inostranstvu. Međutim, ovaj fond se ne finansira posebnim donacijama već uobičajenim putem.
''Fond se finansira sredstvima od uplate doprinosa za zdravstvo. Od tih sredstava se 9 odsto izdvaja za Fond solidarnosti, a onda se od tih sredstava izdvaja novac za liječenje u inostranstvu. Postoji 11 oboljenja koja su na listi i u skladu sa pravilnikom finansira se liječenje oboljelih,'' rekli su nam u ovom fondu.
Među oboljenjima koje pokriva ovaj sistem su: transplantacije koštane srži, operacija urođenih srčanih mana, rijetkih oboljenja i osteosarkoma kod djece, tumora oka, ekstenzivne opekotine veće od 60%, transplantacija jetara, bubrega, srca, gušterače i rožnice, transplantacija koštane srži kod odraslih, itd. I pored postojanja ovakvog fonda i dalje se organizuju akcije prikupljanja humanitarne pomoći za teško oboljele.
''Uvijek postoji nedostatak sredstava i za neke slučajeve se novac prikuplja u humanitarnim akcijama. Dakle, ne može se baš sve uvijek pokriti iz fonda. Ljudi koji uspiju da prikupe sredstva liječe se pomoću tih sredstava, a oni koji ne mogu liječe se pomoću Fonda koji izlazi u susret kome god može,'' rečeno nam je u Fondu zdravstva Federacija BiH.
Prošle godine je Fond solidarnosti u Federaciji odobrio 430 zahtjeva za liječenje na stranim klinikama, i za to je namijenjeno 19 milona maraka.Fond pokriva sve troškove, kompletne račune na inostranoj klinici kao i troškove putovanja, smještaja i dnevnica za pacijenta i pratioca. Najveći pojedinačni iznosi odnose se na transplantacije koštane srži koji dosežu do 800 hiljada KM.
SRBIJA: DONATORI U NADZORNOM ODBORU
Primjer fonda kakav bi mogao zaživjeti u Republici Srpskoj osnovan je 2014. godine u Srbiji. "Budžetski fond za liječenje oboljenja, stanja ili povreda koje se ne mogu uspješno liječiti u Srbiji" od tada se pobrinuo da neophodnu pomoć dobije pedesetoro djece.
Fond se koristi za slučajeve "za koje Republički fond za zdravstveno osiguranje ne može da obezbijedi dovoljan iznos sredstava za liječenje" i finansira se između ostalog, iz donacija, legata, poklona i drugih prihoda, među kojima mogu biti i budžetski i javni.
Osim što šalje oboljele na liječenje u druge zemlje ovaj fond finasira i slanje uzoraka za dijagnostiku u inostranstvo, pa je mnogim pacijentima postavljena i dijagnoza bolesti; O trošku fonda je u Srbiji boravilo 12 stranih eksperata koji su u srpskim bolnicama operisali djecu.
Kod svakog slučaja fond formira komisiju eksperata koja brzo donosi odluku i na osnovu mišljenja struke odlučuje se da li se šalje pacijent u inostranstvo.
U nadzornom odboru fonda su predstavnici donatora i oboljelih pa se tako ostvaruje uvid i kontrola namjenskog trošenja sredstava fonda. Članove Nadzornog odbora fonda imenuje Vlada, na dvije godine, iz reda predstavnika donatora, uglednih zdravstvenih radnika, medija i udruženja čiji su ciljevi usmjereni na poboljšanje uslova za liječenje oboljelih lica.
HRVATSKA: EU KARTICE I HUMANITARNE AKCIJE
Za razliku od Srbije, u Hrvatskoj i u mnogim (razvijenim) zemljama Evropske unije ne postoje posebni fondovi za liječenje u inostranstvu. U onim državama koje imaju veoma razvijeno zdravstvo, moderne klinike i stručni kadar, to nije ni potrebno.
U okviru EU postoji sistem zdravstvene zaštite pomoću kojeg se možete liječiti u drugoj zemlji EU, ako vam, recimo, u Hrvatskoj zdravsteni sistem ne može obezbijediti potrebno liječenje. Za takve slučajeve u EU služi "Evropska kartica zdravstvenog osiguranja" čiji vlasnici mogu dobiti zdravstvenu zaštitu i tretman, te tražiti povrat nastalih troškova pod istim uslovima kao i državljani zemlje u kojoj borave.
Međutim, slučajevi kada je nekome potrebna skupa operacija u inostranstvu i dalje su problem i sredstva za njih obezbjeđuju se iz Hrvatskog fonda za zdravstveno osiguranje (HZZO), donacija i humanitarnih akcija poput ove u Srpskoj, za Sofiju Mićević.
Kako se navodi, HZZO nije obavezan odobriti liječenje u inostranstvu u slučaju rijetkih bolesti koje se ne mogu liječiti u zemlji i koje nisu pokrivene nacionalnim sistemom osiguranja, ali može nadoknaditi troškove liječenja ako tako odluči, a uslov je kao i kod nas - da su iscrpljene sve mogućnosti liječenja u zemlji. Hrvatski fond godišnje ima na stotine slučajeva dijagnostike ili liječenja u inostranstvu i za ovakve slučajeve izdvoji desetine miliona kuna.
