U Bosni i Hercegovini više od 2.000 djece živi bez roditeljskog staranja, a skoro polovina njih odrasta u određenim ustanovama.
Zato je neophodno promovisati hraniteljstvo kao model koji pruža optimalno porodično okruženje za rast i svestrani razvoj djece.
Ova poruka poslata je danas sa ciljem promocije hraniteljstva u RS koju provodi UNICEF u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS. Podaci kojima raspolaže ovo ministarstvo pokazuju da u Republici Srpskoj postoji 177 hraniteljskih porodica, u koje je smješteno oko 80 odsto od ukupno 454 djece bez roditeljskog staranja.
Pomoćnik resornog ministra Branka Sladojević navela je da je oko 20 odsto djece smješteno u Dom "Rada Vranješević", te napomenula da su jedan vid hraniteljskih porodica i srodničke porodice u koje je trenutno smješteno 115 djece.
Sladojevićeva je objasnila da je prema strategiji unapređenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja prioritet podrška biološkoj porodici, odnosno prevencija izdvajanja djece iz porodice, a tek onda pronalazak adekvatne porodice u koju će biti smješteno.
"Izdvajanjem djeteta u hraniteljske porodice dajemo mu mogućnost da razvije svoje potencijale, moralne, fizičke, intelektualne i ostale, da održava kontakt sa biloškom porodicom i da joj se vrati nakon nekog vremena, naravno ukoliko to dijete želi", rekla je Sladojevićeva na konferenciji povodom Međunarodnog dana porodice.
Ona je dodala da hranitelj može postati svaka osoba koja ima motivaciju da pomogne drugima, posebno djeci, te se nakon procjene stručne službe toj osobi daje potvrda o bavljenju hraniteljstvom. Posebnu pažnju treba posvetiti hraniteljskim porodicama koje mogu i žele da prime djecu sa poteškoćama u razvoju jer je takvih porodica malo.
"Naknada za hranitelja iznosi 25 odsto od prosječne plate u prethodnoj godini i 60 odsto od cijene smještaja u dom. To znači da naknada iznosi 209 KM, a oko 400 KM su troškovi za jedno dijete", rekla je Sladojevićeva i istakla da se može reći da je ova kampanja uspješna ali da i dalje imamo lokalne zajednice koje nemaju hraniteljske porodice.
„To je sad obaveza lokalnih centara za socijalni rad, da svoje građane informišu i pozovu da postanu hraniteljske porodice“, naglasila je Branka Sladojević.
Sanja Arsenić, mlada žena koja je 12 godina provela u hraniteljskoj porodici najbolji je primjer koliko je bitno da dijete, ukoliko ne može da odrasta u biološkoj porodici, raste u hraniteljskoj.
„Moje iskustvo sa hraniteljskom porodicom je predivno. U hraniteljsku porodicu sam došla 2002. godine, jer moja biološka majka nije imala uslova za moje školovanje. Nakon što sam došla u hraniteljsku porodicu počela sam školovanje, a nakon osnovne i srednje škole završila sam i fakultet. Sada sam zaposlena. Sigurna sam da bez hraniteljske porodice ne bih uspjela završiti školovanje i pitanje je šta bi bilo sa mnom. Ovako sam imala mogućnost da rastem u porodičnom okruženju. Moja starateljka se dosta brinula o meni pa i danas imamo vrlo dobar odnos", rekla je Arsenićeva i naglasila da svi koji imaju mogućnosti postanu hraniteljska porodica i prime dijete kako bi ga izveli na pravi put i omogućili mu normalno djetinjstvo.
Predstavnik Fondacije "Infohaus", partnerske organizacije Unicefa, Mirela Šuman kazala je da se u sklopu programa “Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica“, aktivnosti provode u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru, a čija je realizacija počela prije dvije godine. Šumanova je ocijenila da su u kontekstu promovisanja hraniteljstva, odnosno udomljavanja djece bez roditeljskog staranja već napravljeni značajni pomaci, uključujući i brojne edukativne aktivnosti za predstavnike institucija i nadležnih tijela, kao i pružanje odgovarajućih servisa zainteresovanim hraniteljskim porodicama.
„Ankete koje smo radili pokazale su da naši ljudi ne znaju za hraniteljstvo i šta je to u stvari. Aktivnosti na promociji hraniteljstva provodimo u sklopu projekta „Porodica za svako dijete“, a cilj Unicefa je da do 2019. godine osiguramo da djeca bez roditeljskog staranja ili bez adekvatnog staranja budu u hraniteljskim porodicama“, zaključila je Šumanova.
Hraniteljstvo je oblik zaštite i kratkoročnog smještaja djeteta bez roditeljskog staranja u porodici, posebno pripremljenoj za tu ulogu. U posljednje vrijeme interes za hraniteljstvo u Bosni i Hercegovoni raste. To daje nadu da će neko od 2.000 djece bez roditeljskog staranja, od kojih većina živi u institucijama, konačno imati priliku odrastati u stimulativnom porodičnom okruženju, koje je najbolje za rast i razvoj djeteta.
