Podstaknute iskustvom iz drugih država, petnaestak nevladinih organizacija iz Banjaluke pokrenule su inicijativu da i ovom gradu osnuju Kuću ljudskih prava koju bi zajedno koristilo više organizacija civilnog društva.
Prva Kuća ljudskih prava osnovana je 1989. u Oslu, a trenutno ih je 16 u 11 država.
Kuća ljudskih prava u Zagrebu postoji već 10 godina, a u Beogradu od 2011. Koncept zajedničkog korištenja prostora više udruženja, a time i lakše i brže saradnje na zaštiti i promociji ljudskih prava postoji i u drugim gradovima širom Evrope i svijeta.
Funkcionisanje se temelji na ideji jačanja saradnje i koordinacije aktivista za ljudska prava iz više organizacija, racionalnije potrošnje sredstava potrebnih za rad, boljeg uvida u stanje ljudskih prava te brže i snažnije reakcija u slučaju njihovog kršenja.
Inicijativa da se u Banjaluci uspostavi Kuća ljudskih prava postoji od 2016. i do sada nisu uspjeli u pokušajima da od Grada Banjaluke dobiju neki zajednički prostor.
„Helsinški parlament građana Banjaluka i druge organizacije civilnog društva do sada su se u više navrata obraćale Gradu i drugim institucijama, sa zahtjevom za dodjelu prostora koji bi odgovarao potrebama Kuće ljudskih prava, ali za sada bez rezultata“, stoji u objavi Helsinškog parlamenta građana, pokretača inicijative osnivanja banjalučke Kuće ljudskih prava.
U inicijativi vjeruju da Grad ima objekte u svom vlasništvu koje bi mogli ustupiti na korištenje. Prema podacima iz 2017., Odsjek za evidenciju i upravljanje nepokretnom imovinom Grada upisano je u registar gradskih nekretnina blizu 400 stanova, 300 poslovnih objekata, više od 500 garaža, 3 poslovna objekta, 12 društvenih domova, 7 javnih skloništa i više od 3000 zemljišnih lokacija u vlasništvu Grada.
U inicijativi kažu da su pokušali dobiti podatke i o neperspektivnoj vojnoj imovini na teritoriji Banjaluke – koja je to imovina i ko sa njom upravlja, ali da ni ti pokušaji nisu dali rezultate.
U inicijativi vjeruju da bi osnivanje banjalučke Kuće ljudskih prava ojačalo aktivnosti i uticaj civilnog društva i povećalo šanse Banjaluke da postane Europska prijestonica kulture za 2024. godinu.
Organizacije koje podržavaju inicijativu za Kuću ljudskih prava u Banjaluci su: Heslinški parlament građana, Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banjaluka, Udruženje građana "Oštra nula", Omladinski komunikativni centar "Zdravo da ste", Centri civilnih inicijativa, IAESTE, Fondacija "Udružene žene", Udruženje građana "Nešto više", "Genesis projekat", Centar za životnu sredinu, "Transparency International" BiH, Organizacija amputiraca UDAS, Banjalučki centar za ljudska prava i Klub studenata Fakulteta političkih nauka.
