Međunarodna organizacija za migracije u BiH (IOM) od septembra 2018. godine do jula ove godine dobila je više od 60 miliona evra za rješevanje migrantske krize u BiH, istakao je za Mondo šef Misije IOM-a u BIH i koordinator za Zapadni Balkan, Piter van der Overart.
"Najveći dio sredstava koje je IOM dobio za podršku BiH u njenom odgovoru na migrantsku krizu dolazi iz IPA instrumenta. Od septembra 2018. godine, IOM je dobio ukupno 50 miliona evra kroz takozvani IPA instrument Evropske unije za podršku BiH u odgovoru na migrantsku situaciju. Osim navedenih sredstava, IOM je takođe dobio 500.000 američkih dolara od USAID-a za uspostavu migrantskog centra Lipe, što je hitna mjera vezana za zaštitu migranata i lokalnog stanovništva od COVID-19, kao i 1,5 miliona evra od humanitarnog ogranka EU, ECHO, u proljeće 2018. godine, što je novac koji je u potpunosti potrošen na dostavu humanitarne pomoći migrantima. Ovaj isti donator je takođe osigurao 10 miliona evra za konzorcijum aktera, uključujući Danski izbjeglički centar i UNHCR za zdravstvene usluge migrantima i aktivnosti informisanja i zaštite," reko je Overart za Mondo.
Pojasnio je na koji način se novac raspoređuje i troši, te naveo da se o tome odlučuje kroz proces koji uključuje državne organe vlasti odnosno Ministarstvo bezbjednosti, Evropsku uniju i međunarodne partnere uključujući IOM, UNHCR, UNICEP, UNFPA i Danski izbjeglički centar.
"Kada institucije državnog, kantonalnog ili lokalnog nivoa imaju potrebe za rješavanje migrantske situacije, a koje žele pokriti sredstvima iz EU fondova, one moraju formulisati te potrebe i zahtjev dostaviti Ministarstvu bezbjednosti. Ministarstvo odlučuje o prioritetima za raspoređivanje sredstava za izvještaj institucija. Drugo, IOM izvještava, na mjesečnoj osnovi,Ministarstvo bezbjednosti i EU o utrošku sredstava iz EU fondova. Svakog 15. u mjesecu, dostavlja se izvještaj sa detaljima o potrošnji za prethodni mjesec, kao i konsolidirani pregled utroška od početka kalendarske godine. Osim toga, godišnji izvještaj se takođe dostavlja Ministarstvu bezbjednosti i EU," naglasio je Overart.
Govoreći o novcu dobijenom kroz IPA instrument (50 miliona evra), u IOM-u su istakao je da je od septembra 2018. do jula ove godine potrošeno 35 miliona evra.
"Oko sedam miliona evra je potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante, ukljućujući stvari kao što su kupovina smještajnih i sanitarnih kontejnera, troškove izgradnje i obnove potrebnih za stavljanje ovih centara u funkciju (npr. uspostava kuhinja i vešeraja, te izgradnja potrebne infrastrukture tj. voda, struja, otpad)), nabavka kreveta, dušeka, opreme za kuhinje, stolovi za ručavanje i klupe, te oprema za registraciju, kupovina ili iznajmljivanje velikih šatora i vanjskih grijalica i agregata," kazao je Overart.
Dodao je da je oko 25 miliona evra potrošeno na humanitarnu pomoć, uključujući hranu i prehrambene namirnice, sklonište, vodu i sanitarije, operativne troškove centrima, neprehrambene proizvode kao što su higijenski paketi, odjeća i deke, troškovi obezbjeđenja i zaštite, zdravlja i obrazovanja djece migranata.
Važno jenaglasiti, ističe direktor IOM, da ova organizacija nije jedini akter potrošnje.
"Sredstva se takođe koriste za podršku partnerima koji osiguravaju hranu kao što Cvreni krst i Pomozi.ba, UNHCR za svoj rad na zaštiti i azilu, UNICEF za svoj rad sa djecoma migrantima, UNFPA za svoj rad na zaštiti od rodno zasnovanog nasilja i Danski izbjeglički centar za svoj rad na zaštiti zdravlja migranata, na primjer. Njihovi troškovi su obuhvaćeni gorenavedenim pregledom. Kada se radi o kupovini usluga, IOM i njegovi partneri koriste globalne UN procedure javnih nabavki, sa transparentnim procesima nabavke koji su otvoreni za sve kvalifikovane kompanije u BiH," zaključio je on.
Kako je izjavio, od IPA sredstava, IOM je potrošio 2,6 miliona evra za podršku BiH institucijama, uključujući Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima - Sektor za azil, organe vlasti u Unsko sanskom kantonu uključujući Ministarstvo zdravlja, te lokalne organe vlasti u Bihaću i Cazinu.
"Ipak, ovaj iznos nije jedina podrška koju su organi vlasti u BiH dobili direktno, jer on ne obuhvata značajna sredstva koja daju EU i drugi donatori direktno institucijama ili lokalnim vlastima u svrhu pomoći za odgovor na migrantsku krizu. Ovo obuhvata, na primjer, sredstva koja su osigurali EU i drugi donatori za pomoć graničnoj policiji, te sredstva za Grad Bihać u iznosu od 660.000 evra za zamjenu gradske rasvjete, što će dovesti do pada potrošnje energije za 90%, a time značajnih ušteda u gradskom budžetu," naglasio je Van der Overart.
I pored svih inostranih sredstava nedavno su i domaće vlasti ponovo odlučile da posegnu za "budžetskim novčanikom", pa je tako Savjet Ministara BiH, a na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH donio odluku o odobravanju grant sredstava za ublažavanje humanitarnih posljedica migrantske krize u BiH, putem Društva crvenog krsta BiH.
"Ovom odlukom odobravaju se Grant sredstva za ublažavanje humanitarnih posljedica migrantske krize u Bosni i Hercegovini, putem Društva crvenog krsta Bosne i Hercegovine u iznosu od 175.000 KM. Grant sredstava u iznosu od 175.000 KM dodjeljuju se Društvu crvenog krsta Bosne i Hercegovine, na ime zadovoljenja humanitarnih potreba migranata/izbjeglica u Bosni i Hercegovini (hrana, higijenske potrepštine i sl.)," stoji u odluci.
