Zdanje sadašnje Palate predsjednika Republike Srpske u Banjaluci odnedavno je postalo poligon za političko prepucavanje - ko će još u njemu sjediti i obavljati funkciju pored novog-starog predsjednika Milorada Dodika.
Ivanić će službovati sa svojim kabinetom u Sarajevu, ali će, poput prethodnika Nebojše Radmanovića, imati detašman i istureno odjeljenje u Banjaluci, gdje mu živi i porodica, pišu "Večernje novosti".
Iz Dodikovog kabineta, međutim, stiglo je saopštenje iz koga se da zaključiti kako će Ivanić i dvojica potpredsjednika RS svoje kabinete imati na drugom mjestu, a ne kao do sada u predsjedničkoj Palati.
Ko će gdje sjediti vidjećemo uskoro, a Palata će svakako ostati snažan centar političke moći. A mjesto gde se odlučivalo i u kome novca nikada nije nedostajalo bila je od dana kada je sazidana.
Do sada malo poznate detalje o nekada finansijskom centru moći, na čijem se ulazu nalaze dva kipa, otkrio je arhivski savjetnik Arhiva RS Zoran Mačkić.
Većina, pa i vremešniji Banjalučani, misle da je ovo arhitektonsko djelo nastalo u vrijeme
Skulpture na ulazu u Palatu - krajiški seljački par u narodnoj nošnji, izradio je ruski umjetnik Vladimir Pavlović Zagorodnjuk. Figure su izrađene u bronzi, a salivene su u beogradskoj livnici vlasnika Vlastimira Đorđevića. Obe teže po 600 kilograma. Zahorodnjuk je i autor reljefnog mozaika koji ukrašava fasadu ovog velelepnog zdanja, kao i enterijera u samom objektu.
najvećeg graditelja urbane Banjaluke - bana Svetislava Milosavljevića. Pod njegovom političkom komandom nastale su i čuvene građevine bliznakinje - Banska uprava i Banski dvor, svima prepoznatljive i sa već požutelih razglednica Banjaluke.
"Ovo zdanje podignuto je u vrijeme Vrbaske banovine pod upravom Bogoljuba Kujundžića, rođenog 1887. godine u Livnu, u bogatoj srpskoj trgovačkoj porodici. Dakle, nakon što su već bili izgrađeni Banska uprava, sadašnja uprava Grada, i Banski dvor, sada Dom kulture", podsjeća na arihivske činjenice Zoran Mačkić.
"Prije 80 godina, 15. oktobra 1934, Državna hipotekarna banka u Banjaluci je otvorila agenciju Hipotekarne banke. Uprava banke je nešto kasnije odlučila da izgradi vlastitu zgradu. Njena politika je bila jasna, u prvoklasnoj banci sve je imalo da bude prvoklasno. Angažovan je ugledni beogradski arhitekta Miodrag Vasić, koji je za kratko vrijeme projektovao palatu i koji je boravio u Banjaluci sve dok je ona građena".
Sredinom 1936. godine u Banjaluku stiže veliki broj kamenorezaca. Oni su klesali kemen dovezen iz Makedonije i njime su oblagani zidovi velelepnog zdanja. Krajem iste godine, po navodima Mačkića, otvorena je Hipotekarna banka u Banjaluci.
"Prema arhivskim zapisima, 27. decembra 1936. godine, jutarnjim beogradskim vozom u Banjaluku stiže otmeno društvo, sa ministrom finansija dr Dušanom Leticom na čelu", navodi Mačkić.
"Predstojalo je svečano otvaranje i osvećenje palate. Kako je već bio običaj, kojeg se do danas ne odrekosmo, nizali su se govornici, a okupljena masa je neprekidno klicala mladom kralju, kraljevskom domu Karađorđevića, kraljevskim namjesnicima, premijeru Milanu Stojadinoviću... Čak dvaput je orkestar 33. pješadijskog puka intonirao državnu himnu".
Na čelo Hipotekarne banke postavljeni su Halid-beg Džinić i Božidar Jović. Odmah na početku Drugog svjetskog rata Banjaluka pada u ruke ustaškog režima i ulazi u sastav NDH. Gradom i ustaškim okrugom komanduje zloglasni krvnik Viktor Gutić. Sjedište mu je bilo u - Hipotekarnoj banci.
Nakon Drugog svjetskog rata i uspostavljanja nove Jugoslavije, nekadašnja Hipotekarna banka prerasta u filijalu Službe društvenog knjigovodstva. Po izbijanju sukoba u BiH, tada već bivša SDK kontroliše finansijske tokove na teritoriji pod kontrolom srpskog političkog i vojnog rukovodstva. Kraće vrijeme u Palati djeluje Srpska, a onda Razvojna banka. Kada su je kupili Majkl Đorđević i Miroslav Mandarić, banka se seli na drugu lokaciju, a Palata postaje - predsjednička.
