U RS još nije formiran nijedan privatni penzijski fond, iako je zakonska regulativa koja to omogućava stupila na snagu prije dvije godine.
Dobrovoljni penzijski fondovi, sa kojima bi građani dobili dodatni način štednje za starost, čine takozvani treći stub penzijskog sistema, pored postojećeg javnog Fonda PIO (prvi stub) i kod nas preskočenog drugog stuba - obaveznog dopunskog penzijskog osiguranja - pišu "Nezavisne novine".
Koncept privatnih penzijskih fondova u koje se ulaže dobrovoljno, lično ili preko poslodavca, široko je prihvaćen u praksi razvijenih država, ali i zemljama okruženja poput Hrvatske i Srbije.
Iako je iz nadležnih institucija više puta najavljivano da će doći do ulaska investitora u treći penzijski stub u RS, na tom polju se praktično ništa nije desilo, iako su u međuvremenu propisane i određene poreske olakšice za ulagače. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak utvrđeno je umanjenje poreske osnovice za iznos uplaćenog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do 1.200 KM godišnje.
List navodi da je slovenačka NLB banka još 2009. godine u saradnji sa pojedinim domaćim bankama, osiguravajućim kućama i preduzećima preduzela prve korake na osnivanju društva za upravljanje penzijskim fondovima u RS. Međutim, taj projekat je "zamrznula" zbog, kako saznaju "Nezavisne novine", naknadno procijenjenog visokog rizika ulaksa u ne tako profitabilnu oblast, ali i propisanih ograničenja Centralne banke Slovenije.
U Agenciji za osiguranje RS, regulatoru sektora privatnih penzijskih fondova, kažu da su uzroci postojećeg stanja višestruki, navodeći, prije svega, da se donošenje zakonodavnog okvira vremenski podudarilo sa kulminacijom svjetske ekonomske krize.
"Vrijeme kada su širom svijeta padale vrijednosti berzanskih indeksa, a time i vrijednost imovine svih institucionalnih investitora, nije bilo pogodno ni za potencijalne osnivače društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, niti za potencijalne ulagače, odnosno članove fondova", kaže Božana Šljivar, direktor Agencije.
Kao dodatne ograničavajuće faktore navodi skromnu ponudu domaćih hartija od vrijednosti u koje bi penzijski fondovi trebalo da ulažu, te nedovoljan nivo ekonomske razvijenosti RS, odnosno životnog standarda građana za dodatnu penzijsku štednju.
U Savezu sindikata RS nisu nimalo iznenađeni izostankom interesa investitora za osnivanje penzijskih fondova. Smatraju da je niska kupovna moć građana koja ne omogućava izdvajanje viška sredstva za dodatnu penzijsku štednju dugoročna prepreka za zaživljavanje trećeg penzijskog stuba u RS.
(Srna)