Poslovni gubitak Kliničkog centra u Banjaluci prošle godine iznosio je oko šest miliona KM
Poslovni gubitak Kliničkog centra u Banjaluci prošle godine iznosio je oko šest miliona KM, a najveći problem ove ustanove jeste obezbijediti kvalitetan način finansiranja, rekao je direktor Kliničkog centra Mirko Stanetić.
Nažalost, kaže Stanetić, Klinički centar je ustanova koja svake godine posluje s gubicima koji su do 2005. godine bili od deset do 12 miliona KM, a od 2005. do danas kreću se od pet do šest miliona KM, pišu ''Nezavisne novine'' od subote.
"To je nešto s čim se mi srećemo", istakao je Stanetić i naglasio da treba izmijeniti način finansiranja u bolničkom sektoru. On je dodao da bolnički sektor treba da ima jedan dio koji zavisi od njegovog rada, što znači da bolnica koja više radi dobije mogućnost da više naplati.
Govoreći o izgradnji južnog krila Kliničkog centra, on je podsjetio da su Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Vlada pregovarali sa bankom Koreje i dobili saglasnost na 30 miliona dolara po vrlo povoljnim uslovima otplate, koji će biti namjenski iskorišteni za izgradnju i potpuno opremanje preostalog dijela južnog krila.
On je dodao da u tom dijelu treba da budu ambulante, dijagnostički i terapijski dio nuklearne medicine sa ''pet skenom'', što zajedno sa fazom jedan i Radioterapijskim centrom koji je već stavljen u funkciju predstavlja cjelinu.
''Pacijenti će na jednom mjestu moći dobiti sve potrebne ambulantne usluge i neće se miješati sa stacioniranim bolesnicima. Južno krilo je od strateškog značaja za Klinički centar i zdravstveni sistem RS'', rekao je Stanetić i dodao da, osim južnog krila, strateški dio predstavlja i rekonstrukcija centralnog medicinskog bloka, za koji je, prema njegovim saznanjima, Evropska banka već dala saglasnosti za novčana sredstva.
Govoreći o kadrovima, Stanetić je istakao da su Kliničkom centru potrebne medicinske sestre i tehničari, jer se usložnjava njega pacijenata, a broj i dijapazon usluga povećava, te dodao da mladi kadar koji bude primljen šalju na specijalizacije i na taj način pokušavaju da nadomjeste zaostajanje od 20 godina.
(Srna/MONDO)
