EU ne razmatra mogućnost ukidanja bezviznog režima putovanja za pet zemalja zapadnog Balkana, iako o tome pišu neki mediji u Srbiji i BiH.
"Vidijeli smo te napise, dobijamo mnogo telefonskih poziva i ne znamo odakle je to proizašlo", rekao je Srni evropski diplomata specijalizovan za ovu tematiku.
Na svom sutrašnjem redovnom Savjetu, ministri policije i pravosuđa EU razgovaraće o dvije teme u vezi sa bezviznim režimom i zapadnim Balkanom. Prva tema biće monitoring mehanizam putem kojeg će EU biti detaljno upoznata sa svim migracijskim trendovima sa zapadnog Balkana u EU.
Ovaj monitoring mehanizam nije iznenađenje, jer je najavljen u zvaničnim zaključcima Savjeta ministara kada su BiH i Albanija dobile pravo na bezvizna turistička putovanja u šengenski krug zemalja.
"Kada se uspostavi taj mehanizam, znaćemo, na primjer, kakvi su trendovi u traženju azila i u prekoračenju tromjesečnog turističkog ostanka u EU za strane građane zemalja kojima smo omogućili da bez viza putuju u evropske zemlje. Konkretno, vidjećemo da li su u Makedoniji preduzeti koraci u vezi turističkih agencija koje su, kad su Makedonija i Srbija dobile bezvizni režim, organizovale masovna putovanja tražilaca azila u neke zemlje Evropske unije", navodi ovaj diplomata.
Izvor navodi da se u nekim zemljama broj tražilaca azila povećao, na primjer u Švedskoj, Njemačkoj i Belgiji, ali posljednji podaci pokazuju manji pad takve vrste dolazaka u Njemačku.
"Svi ti zahtijevi su odbijeni. Ali, već iz ovoga je jasno da je potrebno imati mnogo bolju i detaljniju informaciju o tome kako prići tom pitanju. Taj će mehanizam koristiti i zemljama u regionu i nama", kaže Srnin sagovornik.
Diplomata kaže da o ovim trendovima može da se govori godinu dana nakon što je bezvizni režim odobren za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, ali ne i za BiH i Albaniju, jer još nema nikakvih podataka.
Savjet ministara, međutim, razgovaraće i o pismu kojeg su sredinom decembra poslale Francuska i Holandija drugim članicama u kojem traže "mogućnost brže procedure da se, u hitnim i kriznim situacijama, privremeno, na kraći period, suspenduje bezvizni režim."
Članice Šengenskog slobodnog prostora zadržale su pravo da u situacijama koje ocijene kriznim i hitnim, suspenduju bezvizni režim, ali za to već godinama postoji određena procedura.
Francuska i Holandija željele bi da Savjet ministara razgovara o tome da tu proceduru ubrza.
Evropski ekspert koji radi na ovom području kaže za Srnu da bi to bilo teško ostvariti.
"Najprije, svih 27 članica EU bi se trebale saglasiti sa ovim, a mnoge zemlje ne razumiju prednosti takvog gesta. Mnoge zemlje ne vole da se mijenja nešto što je već dogovoreno. Osim toga, da bi taj zahtjev bio realizovan, trebao bi dobiti i zeleno svjetlo u Evropskom parlamentu, a to bi, takođe, u praksi bilo jako teško zamisliti. Zašto bi Evropski parlament skakao sam sebi u usta? Vidjećemo što će reći druge zemlje, ali sasvim sigurno, u ovom obliku prijedlog neće proći", rekao je evropski diplomata.
Drugi evropski izvor demantovao je da holandsko i francusko pismo imaju veze sa velikim prilivom izbjeglica iz sjeverne Afrike, istakavši da su Pariz i Hag svoja pisma poslali još u decembru, a da su nemiri u sjevernoj Africi počeli znatno kasnije.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za vizni režim za zemlje zapadnog Balkana Tanja Fajon upozorila je danas da postoji mogućnost da Srbiji i zemljama regiona ponovo budu uvedene vize, jer je sve više zemalja članica EU koje imaju ozbiljne kritike zbog povećanog broja azilanata.
(Srna/MONDO)
