Hrvatski narodni sabor u Mostaru ocijenio da samo formiranje hrvatskog entiteta u BiH može garantovati ravnopravnost hrvatskog naroda.
Detaljna reforma Ustava BiH, koja će obezbijediti institucionalnu ravnopravnost i novu administrativno-teritorijalnu organizaciju i uključivati federalnu jedinicu s hrvatskom većinom može garantovati istinsku ravnopravnost hrvatskog naroda, jedna je od ključnih tačaka Rezolucije koju je danas u Mostaru usvojio Hrvatski narodni sabor.
U Rezoluciju se osuđuje nezakonito i neustavno uspostavljanje vlaste i izražava privrženost teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i iskazuje opredjeljenje za izgradnju decentralizovane i demokratske BiH kao države tri ravnopravna naroda.
Predstavnici međunarodne zajednice pozivaju se na nepristrasan i pravedan odnos prema svim narodima, te da svojim autoritetom vrate proces odlučivanja u ustavne i zakonske institucije i tako omoguće poštivanje većinske izborne volje sva tri naroda.
Rezolucijom se zagovara i izmjena izbornog zakona koja će garantovati da u vlasti mogu učestvovati oni koje izabru pripadnici tri konstitutivna naroda.
HNS danas je u Mostaru za predsjednika Sabora izabrao lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Formirano je i Glavno vijeće za čijeg je predsjednika izabran lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić, a čiji je cilj da daje smjernice i utvrđuje politiku o svim pitanjima u vezi sa vitalnim nacionalnim interesima hrvatskog naroda, te koordiniše i usklađuje međukantonalno i međuopštinsko djelovanje.
Na HNS-u nije bilo govora o novoj hrvatskoj samoupravi, ali je poručeno da nova vlast u Federaciji BiH za Hrvate nije prihvatljiva.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić rekli su nakon održanog Sabora na konferenciji za novinare da za njih proces formiranja vlasti u FBiH nije gotov.
Ljubić je rekao da je odluka OHR-a o stavljanju van snage odluke Centralne izborne komisije (CIK) privremena, pa se očekuje da ona bude povučena čime bi odluka CIK-a o nelegalnosti federalne vlasti ponovo stupila na snagu.
''Sve je to uslov kako bi se formirala i funkcionalna vlast na nivou BiH'', rekao je Ljubić.
On je dodao da je HNS-a politički i institucionalni odgovor na pokušaj izbacivanja hrvatskih predstavnika iz vlasti.
Govoreći o razrješenju sadašnje situacije, Ljubić je izrazio nadu da metode građanske neposlušnosti, koje su opcija, neće biti neophodne.
''Želim jasno reći - stalo mi je do održivosti BiH, samo u mjeri u kojoj će ona biti okvir u kojem će i hrvatski narod i svaki njegov pripadnik ostvarivati interese bolje nego u nekoj drugoj strukturi. Ako bih morao birati, a nadam se da neću, šta braniti - opstanak države ili hrvatskog naroda, ja se odlučujem za ovo drugo, a ni državu nikom ne damo", istakao je Ljubić.
Čović je na konferenciji za novinare rekao da u svojim nastojanjima imaju i podršku hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i predsjednice Vlade Hrvatske Jadranke Kosor.
''U posljednje vrijeme smo razgovarali sa velikim brojem predstavnika međunarodnih institucija koje djeluju u BiH. Nisam vidio nijednog zvaničnika koji je imao zamjerke na bilo šta od onoga što smo ponudili kao koncept uređenja BiH'', istakao je Čović.
Za članove Predsjedništva HNS-a izabrani su Božo Ljubić, Borjana Krišto, Ljiljana Lovrić, Vesna Pinjuh, Ivan Musa, Miljenko Miloš, Antonio Matešković, Željko Koroman, Blago Kraljević, Željko Bošnjak, Niko Lozančić, Martin Raguž i Perica Jelečević.
Hrvatski narodni sabor organizovalo je deset hrvatskih stranaka na čelu sa dva HDZ-a kao odgovor na dekonstituisanje Hrvata u BiH i pravljenje vlasti u FBiH bez legitiminih predstavnika hrvatskog naroda.
(Srna)
