Jatakci haškog optuženika Stojana Župljanina priznali da su mu pomagali u skrivanju i sa Tužilaštvom se nagodili.
Bruno Vekarić izjavio je da je šestoro jataka haškog optuženika Stojana Župljanina priznalo da su mu pomagali u skrivanju i sa Tužilaštvom za ratne zločine zaključilo je danas sporazum o priznanju krivice.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić nije želeo da govori o detaljima nagodbe prije odluke suda, koji treba da usvoji sporazum, odnosno visini kazni za koju su optuženi pristali da priznaju da su pomagali Župljaninu tokom šestogodišnjeg skrivanja.
On je istakao da su rješenja iz sporazuma prihvatljiva za obe strane, i da će se na taj način izbjeći dugotrajno i mukotrpno suđenje, napominjući da će na ovaj način i država ostvariti značajne uštede u troškovima sudskog postupka.
Kako je Tanjugu rečeno u vrhu srpskog pravosuđa, prema tom sporazumu samo će Nikola Tepić (60) iz Pančeva, u čijem je stanu uhapšen Žuljanin u junu 2008. godine, biti osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora od godinu dana, dok su se ostali nagodili na uslovne osude.
Na uslovne kazne od godinu dana zatvora, sa rokom provjere od tri do četiri godine, ukupno 16 godina, nagodili su se nekadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Koviljko Lovra (57), Mlađen (58) i Vinka (56) Marjanović, kao i Slobodan (65) i Milorad (58) Koprivica.
Oni će otići u zatvor ako prekrše uslov izvršenjem krivičnog djela.
Sud će razmatrati sporazum na ročištu 10. maja i ukoliko ga prihvati, njima neće biti suđeno, već će im biti izrečene kazne na koje su se nagodili sa Tužilaštvom za ratne zločine.
"Župljaninovi jataci" se brane sa slobode, a optuženi su da su od maja 2002. do juna 2008. godine na području Novog Sada, Bačkog Petrovca, Subotice, Pančeva i Beograda krili Župljanina, pružali mu utočište, finansijsku pomoć, pomagali mu pri nabavljanju lažnih isprava o identitetu i obavještavali ga o mjerama koje su preduzeli organi gonjenja radi njegovog otkrivanja.
U optužnici se navodi i da su lično podržavali Župljanina, doturali mu odjeću i druge potrebne predmete, organizovali tajne susrete, proslave i večere sa starim prijateljima.
Optuženi su Župljaninu omogućavali usmenu i pisanu komunikaciju putem pisama i pisanih poruka.
Župljaninu se, zajedno sa prvim ministrom policije Republike Srpske Mićom Stanišićem, sudi zbog optužbi Haškog tužilaštva za progone nesrpskog stanovništva u 20 opština BiH, od aprila do decembra 1992. godine.
Tužilaštvo tvrdi da su oni bili saizvršioci udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio protjerivanje nesrpskog stanovništva sa područja planirane srpske države.
(Tanjug)
