Srpska pravoslavna crkva, ali i svi hrišćani danas slave uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.
Ovaj praznik, koji se obilježava kao Veliki Četvrtak, jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedelje, u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova".
Zatim je uzeo čašu vina i rekao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".
Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća, a vjeruje se da je dobro tog dana primiti pričešće.
Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, "postili na vodi", makar pet posljednjih dana.
Veliki ili Časni post traje sedam sedmica, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i poslednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom - tijelom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike, a uveče se čitaju dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, dok narod u crkvi kleči.
(Tanjug/MONDO)
