Prisluživanjem svijeća i polaganjem bijelih ruža na početku bivše Dobrovoljačke ulice u Sarajevu je obilježeno 19 godina od ubistva 42 pripadnika JNA
Skup je protekao bez incidenata, a policija Sarajevskog kantona ni ove godine nije dozvolila prolazak tročlane srpske delegacije na samo mjesto zločina u Dobrovoljačkoj ulici, što je objasnila bezbjednosnim razlozima.
Bogdana Tomović, majka vojnika Zdravka, koji je svirepo ubijen u koloni JNA u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine, izjavila je danas u Sarajevu da u toj ulici zauvijek nije nestao samo njen osamnaestogodišnji sin, nego i svi njeni nerođeni unuci.
''Ni moj suprug nije mogao preboljeti smrt našeg sina, teško se razbolio i umro, tako da u mojoj kući radosti već dugo nema. Dok sam živa pitaću se zašto su te proklete muslimanske paravojne jedinice ubijale naše nedužne sinove i braću, zaštu ubile mog Zdravka, pa ga sakrile da ga ni mrtvog više nikada nisam mogla vidjeti?'', kroz plač pita Tomovićeva.
U ime porodica svih žrtava iz Dobrovoljačke ulice, ona je pozvala vlasti grada Sarjeva i Federacije BiH da omoguće postavljanje spomen-ploče, kao i neometano i dostojanstveno odavanje počasti poginulim pripadnicima JNA.
Gordana, sestra Obrada Gvozdenovića, koji je stradao u Dobrovoljačkoj, kaže da nikada neće moći da se pomiri sa činjenicom da je njen brat ubijen bez ikakvog razloga.
''Zašto? Zašto cijeli svijet ćuti na ovaj zločin? Zašto ćuti i visoki predstavnik Valentin Incko? Zašto on lično danas nije došao ovdje da iskaže poštovanje prema nevinim žrtvama?'' - zapitala je Gordana, grcajući u suzama.
Krsto Rakić, akter događaja u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine, koji je bio na obezbjeđenju Komande Druge vojne oblasti i učesnik u koloni JNA ispričao je danas novinarima da su ih prilikom povlačenja muslimanske snage zarobile i odvele u sportsku dvoranu ''Fis'', u neposrednoj blizini Skenderije i zgrade Predsjedništva BiH.
''Tamo smo bili mučeni dan-noć, od 2. do 6 . maja. Pošto je ta sala gdje smo bili zatvoreni bila dostupna i običnim građanima, svako je mogao da se iživljava na nama. Najviše su mučeni oficiri, ali smo i mi vojnici bili pretučeni, zlostavljani i mučeni'', prisjeća se Rakić.
On je naglasio da su vojnicima JNA tadašnje starješine strogo naredile da ne pucaju, tako da niko iz kolone JNA u Doborovoljačkoj nije ispalio nijedan metak.
''Imao sam sreću da me nijedan od kiše metaka nije pogodio'', kaže Rakić.
Obilježavanju 19 godina od zločina nad vojnicima JNA u federalnom Sarajevu danas je prisustvovalo više od 100 ljudi, među kojima su bili članova porodica žrtava i predstavnika vlasti Republike Srpske, a događaj su pratili mnogobrojni novinari.
Za razliku od prošle godine, u Sarajevu nije bilo okupljanja pripadnika Zelenih beretki. Skup su obezbjeđivale jake policijske snage.
Tri autobusa koja su došla iz Istočnog Sarajeva zaustavila su se ispred zgrade Fakulteta političkih nauka u federalnom Sarajevu, odakle su učesnici sa zapaljenim svijećama i bijelim ružama pješke došli do nekadašnje Dobrovoljačke ulice, koja sada nosi naziv Hamdije Kreševljakovića.
Obilježavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici biće nastavljeno služenjem parastosa u Spomen-crkvi na Miljevićima, u Istočnom Sarajevu.
U zločinu u Dobrovoljačkoj ulici ubijena su 42 vojnika tadašnje JNA, ranjena su 73 vojnika, a 215 ih je zarobljeno. Stradalo je deset oficira, 28 vojnika i četiri civila, a po nacionalnom sastavu 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka.
Za zločine u Dobrovoljačkoj ulici, kao i Tuzlanskoj koloni, kada su isto stradali vojnici JNA polovinom maja 1992. godine, niko nije odgovarao.
Prema podacima Centra za istraživanje ratnih zločina RS u Dobrovoljačkoj poginula 42 pripadnika JNA.
Poginulo je deset oficira, 28 vojnika i četvoro građana, a po nacionalnoj strukturi među stradalim su bila 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka.
Slučaj Dobrovljačke ulice istražuje godinama Tužilaštvo BiH.
Prema nedavnim obećanjima u junu će biti poznata sudbina predmeta, koji se tiče Dobroovljačke ulice.
Na osnovu srpske potjernice zbog Dobrovoljačke, prošle godine u Londonu je uhapšen ratni član Predsjedništva Bih Ejup Ganić, koji je poslije puštan na slobodu.
Ove godine, takođe na osnovu srpske potjernice, u Beču je uhapšen ratni general Armije BiH Jovan Divjak, koji čeka sudsku odluku u vezi njegove ekstradicije Srbiji.
I dok Srbi hoće da odaju počast nevino stradalim u Dobrovoljačkoj, Islamska zajednica u BiH je u nedjelju u Domu Oružanih snaga BiH, kako su prenijeli lokalni mediji, "u znak sjećanja na hapšenje Alije Izetbegovića i poznate događaje u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine" Ejupu Ganiću dodelila javno priznanje "ALEM bosanskog gazije".
Ganić je prvi nosilac ovog priznanja, koje će Islamska zajednica dodjeljivati ubuduće onima koji su "svojim delovanjem za dobrobit bošnjačkog naroda, islamske vjere i države BiH pokazali jedinstvenu i nepokolebljivu opredjeljenost i ustrajnost u borbi za zaštitu tih vrijednosti.
(MONDO/agencije, foto: fotoservis.ba)
