U nacrtu rezolucije Savjeta Evrope navodi se da je BiH upala u političku krizu, a za to je najvećim dijelom ponovo okrivljena Republika Srpska
U Nacrtu rezolucije o temi "Funkcionisanje demokratskih institucija u BiH", koji će u utorak, 24. januara, biti razmatran na zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu, konstatovano je da je BiH upala u političku krizu, možda i najveću od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a za šta su najvećim dijelom ponovo okrivljeni Republika Srpska i njeni političari.
Milica Marković, član delegacije parlamenta BiH na januarskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, izjavila je Srni da su napadi na Srpsku i njene političare sve glasniji i češći i da to ne treba prihvatiti u smislu "to je samo jedna rezolucija i nikom ništa poslije toga", budući da rezolucije parlamenta Savjeta Evrope nisu beznačajne, već su zapravo putokaz i smjernice za neke druge evropske institucije.
Ona je rekla da se u rezoluciji, na koju je uložila četiri amandmana, između ostalog, sada na "velika vrata" pokušava uvesti priča o "globalnoj" reformi Ustava BiH. "Do oktobra prošle godine Savjet Evrope je govorio da je bitno izvršiti reformu Ustava BiH samo u dijelu koji se odnosi na implementaciju odluke u slučaju 'Sejdić i Finci', a sada se traži globalna reforma Ustava", rekla je Markovićeva Srni.
Ona je dodala da je u rezoluciji navedeno da je entitetsko glasanje, koje se koristi u Parlamentarnoj skupštini BiH, najveća i najteža prepreka za tu "globalnu" reformu Ustava i uopšte donošenje nekih zakona koji su bitni za evroatlantski put BiH. "I rekli su decidno da je problem to što 14 poslanika iz Republike Srpske pretjerano koristi entitetsko glasanje i na taj način blokira put BiH ka EU", istakla je Markovićeva.
Ona je precizirala da se od četiri amandmana, koja je uložila, dva odnose na to da Ustavu BiH ne treba "globalna" reforma, već promjena samo u dijelu koji se odnosi na odluku u slučaju "Sejdić i Finci".
"Zatim, tu je amandman u vezi sa entitetskim glasanjem - da se entitetsko glasanje neće moći eliminisati iz sadašnjeg Ustava dok BiH postoji u okviru Dejtonskog sporazuma. Nije tačno da poslanici iz Republike Srpske pretjerano i, kako oni kažu, bespotrebno koriste entitetsko glasanje. Mi ga samo koristimo u kapacitetu koji je propisao Ustav", naglasila je Markovićeva.
Ona je dodala da se četvrti amandman odnosi na tvrdnju da je za dva HDZ-a previše da na osnovu četiri poslanička mjesta, od 42 poslanika u parlamentu BiH, dobiju tri ministarska mjesta u Savjetu ministara, uključujući i predsjedavajućeg. "Ja mislim da je to već duboko miješanje Savjeta Evrope u unutrašnje stvari BiH. Da li nekom pripada neko pravo ili ne, to su rekli glasači na posljednjim izborima", istakla je Markovićeva.
Markovićeva je dodala da će se monitoring tim o njenim amandmanima izjasniti sutra u 14.00 časova, te da njihovo usvajanje zavisi od više faktora, između ostalog, od aktuelne situacije. "Mislim da se sad, shodno prilikama gdje se BiH ipak kreće prema formiranju Savjeta ministara i usvajanju nekih važnih zakona, situacija u značajnoj mjeri mijenja u odnosu na vrijeme kada je izvještaj pisan - oktobar i novembar prošle godine", rekla je ona.
(Srna/MONDO)
