• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

NSRS: Održati makroekonomsku politiku

Poslanici raspravljali o makroekonomskoj politici, nastavku ekonomskih reformi, povećanju privrednih aktivnosti, rastu zaposlenosti.

 NSRS: Održati makroekonomsku politiku Izvor: MONDO

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić rekao je da ove mjere podrazumijevaju realizaciju projekata javnih investicija putem ekonomsko-socijalne i komponenete Razvojnog programa RS, usmjerenih na izgradnju fizičke i društvene infrastrukture, te provođenje pojedinih projekata iz programa javnih ulaganja.

"Cilj nam je smanjenje javne potrošnje i njeno zadržavanje ispod 40 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), uravnoteženi budžet prihoda i rashoda uz planirani primarni suficit od 1,5 odsto BDP, koji bi bio iskorišten za otplatu naslijeđenih dugova", precizirao je Džombić.

Dodao je da je namjera Vlade RS da bruto domaći proizvod u narednoj godini raste po stopi od najmanje 6,4 odsto, inflacija do 3,1 odsto, dok bi ukupne investicije trebalo da dostignu granicu od 20 procenata BDP-a, rast industrijske proizvodnje od 9,3 odsto i pokretanje nekih većih značajnijih kapaciteta, te do smanjenja nezaposlenosti sa 20,5 na 19,8 odsto.

Džombić je pojasnio da će se ostvarivanje visoke stope rasta BDP-a zasnivati, prije svega, na povećanoj dinamici rasta u prerađivačkoj industriji od 12 odsto, te realizaciji pripremljenih i ugovorenih privrednih i krupnih infrastrukturnih komunalnih investicionih programa.

Tu se, prije svega, misli na puni pogon prve faze Rafinerije nafte u Brodu, koja bi svojim punim korištenjem obim industrijske proizvodnje podigla za oko devet odsto, modernizaciju i povećanje kapaciteta Rafinerije ulja u Modriči, intenziviranje izgradnje autoputa Banjaluka - Gradiška, početak izgradnje termoelektrane Stanari, rekonstrukciju i modernizaciju magistralnih saobraćajnica, modernizaciju i aktiviranje više fabrika u drvnoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji i drugo.

"U Ekonomskoj politici predviđamo da će učešće investicija u bruto domaćem proizvodu u 2009. godini dostići prag od 20 procenata, što je znatno više nego prethodnih godina (2007 - 18,6 odsto, a 2008 - 18, 9 odsto), odnosno više nego u bilo kojoj godini do sada", rekao je Džombić.

Realizacijom planiranih aktivnosti predviđa se otvaranje oko šest hiljada radnih mjesta i smanjenje broja nezaposlenih za tri odsto.

U poboljšanju bilansa spoljnotrgovinske razmjene poseban doprinos se očekuje eliminacijom uvoza naftnih derivata i podmirenjem potreba za ovim energentom za cijelo područje BiH, pa eventualno i plasman u izvozu.

Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić rekao je da donošenje ekonomske politike u svjetlu ekonomske krize zahtijeva veliku odgovornost, jer u ovom trenutku nije moguće sagledati posljedice ekonomske krize.

On je dodao da Privredna komora podržava proces fiskalizacije, reforme penzionog sitema, ali da treba dobro razmotriti potrebe otvaranja novih kreditnih linija i poboljšati uslove za zapošljavanje, zbog čega treba donijeti novi zakon o radu.

Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada rekao je da se boji da se pod svjetsku ekonomsku krizu ne podvede nesposobnost pojedinih poslodavaca.

On je zatražio da se svim radnicima, za koje to nije učinjeno, poveže radni staž, ističući da se privreda ne može spasiti dok se ne plate inženjeri i stručnjaci u privredi.

Belenzada je zatražio da se ekonomska politika razmatra kroz tromjesečnu javnu raspravu.

Poslanik SNSD-a Jasna Lukić ocijenila je da je ekonomska politika bazirana na projekcijama koje su predvidjele i efekte svjetske ekonomske krize koji će neminovno dotaći BiH i RS.

Dušan Stojičić iz SDS-a rekao je da je neprihvatljiva Džombićeva izjava da je Vladi zbog svjetske ekonomske krize, bilo teško predložiti mjere ekonomske politike za 2009. godinu.

"Najveću odgovornost za to snosi Vlada RS koja je mjesecima negirala mogućnost da se posljedice svjetske ekonomske krize osjete u RS", smatra Stojičić.

On je Vladi RS zamjerio to što su čitavi dijelovi ekonomske politike za narednu godinu prepisani iz ovog dokumenta za 2008. godinu.

Stojičić je imao primjedbu i na činjenicu da nije provedena javna rasprava o ovom dokumentu, te da je sjednica Ekonomskog foruma održana na brzinu i ostala bez kvalitetnih rješenja.

(Srna)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE