Vlada RS raskida najmanje 10 ugovora o dodjeljivanju koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, koji su sklopljeni 2007.
Iz Vlade RS saopšteno je da su se odlučili na taj korak, jer ni dvije i po godine od potpisivanja ugovora nije došlo do njihove realizacije.
Vlada Srpske na današnjoj sjednici prihvatila je Informaciju o realizaciji zaključaka Vlade od 23. novembra 2007. godine u vezi sa dodjeljenim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, u kojoj se navodi da će pojedini ugovori biti raskinuti.
"Među zaključcima je i onaj o raskidu pojedinih ugovora, najmanje deset, a nije isključeno da će ih biti i više. Na to smo se odlučili jer ne vidimo razloga da budu na snazi nakon što su prošle dvije i po godine od njihovog potpisivanja, a još nisu realizovani", rekao je novinarima pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva Ljubo Glamočić.
Vlada je zadužila Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva da pozove koncesionare na sporazumni raskid ugovora za koje je izvjesno iz objektivnih razloga da neće doći realizovani.
"Upozorićemo i sve koncesionare kojima je dodijeljena koncesija za izgradnju malih hidroelektrana u slivu rijeke Vrbas, a za čiju realizaciju nema smetnji, da hitno pristupe ralizaciji ugovora, uz obavezu tromjesečnog izvještavanja Ministarstva i Komisije za koncesije. U suprotnom, biće primijenjene odredbe o raskidu ugovora o kocesiji", rekao je Glamočić.
On je najavio da će biti zaključeni aneksi ugovora sa koncesionarima koji traže izmjene ugovora za potrebe pribavljanja novca, ali koji ne mijenjaju prava i obaveze ugovornih strana.
Glamočić je podsjetio da postoji 107 ugovora o izgradnji i korišćenju malih hidroelektrana, kojima se pokreće značajan investicioni ciklus izgradnje oko 280 megavata instalisane snage, čime bi se proizvelo dodatnih 1.500 gigavatčasova električne energije.
Vlada RS na današnjoj sjednici utvrdila je i Nacrt zakona o energetici, kojim će biti unificirano tržište energije u skladu sa direktivama EU.
Glamoćić je naglasio da je cilj ovog zakona dodatno uređenje tržišta energije, sigurnost snabdijevanja energijem, obezbjeđenje ravnoteže između ponude i potražnje, dugoročno planiranje, efikasno korištenje krajnje energije i energetskih kapaciteta, te obezbjeđivanje zaštite krajnjih kupaca, odnosno potrošača.
Vlada utvrdila Nacrt zakona o državnoj pomoći
Vlada Republike Srpske (RS) utvrdila je Nacrt zakona o državnoj pomoći u RS, koji ima za cilj da omogući pojačan stručni i pravni nadzor nad korišćenjem javnih sredstava, te da ovu oblast uskladi sa zakonodavstvom EU.
"Državna pomoć podrazumijeva sva izdvajanja iz republičkog ili opštinskih budžeta u korist određenih privrednih subjekata, koji time mogu narušiti odgovarajuću konkurenciju", pojasnila je pomoćnik ministra finasija Radmila Mihić.
Mihićeva je istakla da državna pomoć mogu biti i svi smanjeni javni prihodi u korist određenih privrednih subjekata koji, takođe, narušavaju konkurenciju.
Prema njenim riječima, izdvajanja iz budžeta podrazumijevaju subvencije, donacije, grantove iz različitih nivoa javnih sredstava, a smanjeni javni prihodi znače i manje poreske olakšice, koji se donose u korist privrednih subjekata.
"Generalno pravilo EU jeste da su državne pomoći zabranjene, osim u izuzetnim slučajevima", navela je Mihićeva i istakla da postoji grupa pravila i procedura koje se moraju poštovati u definisanju državne pomoći.
Mihićeva je napomenula da se zakonom uvodi i komisija Vlade RS, koja nije novo, već redovno radno tijelo, koje će unaprijed morati biti informisano o svim potencijalnim davanjima privrednim subjektima, kako bi ustanovila da li je ono zabranjena ili nedopuštena pomoć ili može biti dozvoljeno.
"Sva davanja javih sredstava privrednim subjektima sada, po prvi put, postaju predmet posebne kontrole", naglasila je Mihićeva.
Ona je precizirala da predmet zakona nisu pomoći koji se dodjeljuju u oblasti poljoprivrede i ribarstva, te one koje proizilaze iz izuzetnih situacija, poput elementarnih nepogoda ili onih koji su socijalnog karaktera.
Mihićeva je dodala da se ovom tematikom prvi put bavi neka insitutcija u BiH, a da je insitut državne pomoći nov čak i u EU.