Žalbeno vijeće Haškog tribunala je ocijenilo da "nijedno navodno obećanje koje je dao Holbruk" nema nikakvog uticaja na rad Tribunala.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala odbilo je žalbu Radovana Karadžića na odluku kojom je prvostepeno veće ocijenilo da imunitet, za koji on tvrdi da mu ga je garantovao američki izaslanik Ričard Holbruk, nema nikakvu važnost u procesima pred Tribunalom.
Bivši predsjednik Republike Srpske je krajem prošle godine od sudskog vijeća predsjedavajućeg Ijana Bonomija tražio da naloži Tužilaštvu da mu dostavi sve dokumente koje posjeduje o imunitetu od Tribunala koji mu je 1996, kako tvrdi, garantovao Holbruk, ako se povuče iz političkog i javnog života.
Sudsko vijeće je tada naložilo tužiocima da Karadžiću dostave, ako ga posjeduju, "bilo koji pisani sporazum sačinjen na navodnom susretu Slobodana Miloševića i Ričarda Holbruka u Beogradu, 18. i 19. jula 1996", kao i "sve zabilješke ili snimke" načinjene tokom tih
razgovora.
Tužilaštvo je ranije saopštilo da nema takve dokumente.
Istovremeno, sudsko vijeće je tada naznačilo da bi "po međunarodnom pravu bio nevažeći sporazum o imunitetu optuzenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred međunarodnim sudom".
Vijeće je, takođe, naglasilo da "nijedno navodno obećanje koje je dao Holbruk" nema nikakvog uticaja na rad Tribunala, ni glavnog tužioca.
Zahtjev Karadžića da mu budu dostavljeni brojni drugi dokumenti, sudsko vijeće je tada odbilo.
Karadžić je na tu odluku uložio žalbu, koju je apelaciono vijeće tribunala u utorak objavljenoj odluci odbilo, navodeći da je zahtjev odbrane bio preopširan i nedovoljno konkretan.
Karadžić je tražio "sve informacije koje ima o sporazumu koji je oko 18-19 jula 1996. sa Radovanom Karadžićem sklopio Ričard Holbruk" za vrijeme susreta sa Miloševićem u Beogradu.
Optuženi je zahtijevao da mu se dostave i "sve zabilješke, snimci, memorandumi ili prepiske koje odražavaju šta se dešavalo tokom susreta Ričarda Holbruka, Slobodana Miloševića i drugih, 18-19 jula 1996. u Beogradu".
Karadžić je optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i širom BiH, kao i za druge zločine 1992-95. Uhapšen je u Srbiji krajem jula 2008, a u pojavljivanju pred sudijom odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je u spis uvedeno da se ne osjeća krivim. (Beta)
