Zvaničnici Srpske kritikovali BHT1, ističući da se prikazivanjem snimka iz Dobrovoljačke ulice ta medijska kuća jasno stavila na stranu Bošnjaka.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić izjavio je Srni da se BHT1 prilogom o Dobrovoljačkoj ulici, kao i više puta do sada otvoreno stavio na jednu stranu i pokazao da nema ni "n" od svoje neutralnosti.
"To je medij koji uporno i redovno promoviše samo sarajevsko viđenje sukoba, a unutar toga posebno bošnjačko", naglasio je Ivanić.
Komentarišući istup pojedinaca u programu BHT1 u vezi sa dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, Ivanić je istakao da je drskost u njihovom istupu nešto što prevazilazi sve granice i pokazuje sav politički bezobrazluk tog nastupa.
Lider PDP-a je rekao da istup pojedinaca, koji su direktno odgovorni za taj zločin, predstavlja i upozorenje svima u Republici Srpskoj da snažno čuvaju institucije Srpske.
Tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić je u prilogu BHT1 rekao da je 2. maja 1992. godine "izvršen opšti napad na Sarajevo i vitalne objekte u gradu". Jovan Divjak, koji je bio član kriznog štaba BiH, rekao je za BHT da je tada "JNA sa paramilitarnim formacijama Srba napala Sarajevo i da je to bio najkritičniji dan za grad".
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić izjavila je da prilog Javnog servisa BHT1 o stradanju kolone JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine još jednom pokazao da taj medij radi isključivo za potrebe jednog naroda - bošnjačkog.
"Njihov prilog nije nikakvo nikakvo čudo. I Srbi i Hrvati su jasno rekli da taj medij ne radi i ne govori u njihovo ime, već isključivo za potrebe Bošnjaka i pripada samo Bošnjacima. To i uistinu jeste medij samo bošnjačkog naroda i dok god on bude prezentovao samo jednu sliku u javnostot do tada će i Srbi i Hrvati bojkotovati sve ono što je u vezi sa emitovanjem tog emitera", naglasila je Majkićeva.
Ona je podsjetila da uprkos dokazima dostavljenim Tužilaštvu BiH za ovaj zločin niko nije odgovarao.
"Prema prijavi Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, 2. i 3. maja ubijeno je 42, ranjeno 73 pripadnika JNA, a zarobljeno ih je više od 200, koji su zlostavljani i mučeni. O svemu tome Vlada RS je Haškom tribunalu dostavile dokaze protiv (članova Predsjedništva BiH) Alije Izetbegovića, Ejupa Ganića i Stjepana Kljujića, ali Hag nikada nije podigao optužnici", rekla je Majkićeva.
Ona je dodala da se u izvodu iz krivične prijave koju je Vlada RS podnijela navodi da su Ganić i Kljujić, kao članovi Predsjedništva BiH, naredili da se napadne kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Boračka organizacija RS ocijenila je da se Javni servis BHT1 ponovo pokazao da je televizija isključivo bošnjačkog naroda.
"Emitovanjem priloga o stradanju kolone JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992. godine, ponovo se pokazalo da je BHT1 televizija isključivo bošnjačkog naroda i političke opcije koja se zalaže za unitarnu BiH", stoji u saopštenju organizacije.
BORS je naglasio da je BHT1 u tendecioznom prilogu u Dnevniku o dešavanjima u Sarajevu 2. maja 1992. godine naveo da je "tog dana odbranjeno Sarajevo od paravojnih snaga SDS-a i agresije JNA", čime se "jasno stavio na stranu unitarne politike i prikazao drsku količinu laži koja odavno nije viđena".
BORS je konstatovao da novinari BHT-a nisu pokušali ni saznati, niti pitati nekoga od preživjelih tadašnjih pripadnika JNA, otkud oni baš toga dana na ulicama Sarajeva, jer znaju istinu da su se vojnici, prema ranijem dogovoru, povlačili iz Sarajeva sjedeći mirno ispod kamionskih cerada.
"Nisu upitali, jer znaju da nikakvog napada na Sarajevo nije bilo, jedino je napadnuta i masakrirana kolona pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici", ističe se u saopštenju.
"Znamo pravu istinu o Dobrovoljačkoj ulici, odnosno ko je zločinac, a ko žrtva, kao i za Sijekovac, Kupres i Tuzlansku kolonu i sigurni smo da će zločinci biti izvedeni pred lice pravde, što će dati novu i pravu sliku ratu u BiH i njegovom početku, te će se konačno pokazati ko je zločinac, a ko žrtva, ma koliko se BHT1 upinjala da pokaže drugačije", zaključuje se u saopštenju BORS-a.
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine iz zasjede su, prilikom dogovorene evakuacije Komande 2. vojne oblasti, ubijena 42, ranjeno 70 i zarobljeno oko 200 pripadnika JNA koji su potom mučeni u logorima u Sarajevu.
Napad na kolonu JNA, kojoj je rukovodstvo tadašnje Republike BiH garantovalo miran i bezbjedan izlazak iz Sarajeva, izvršili su pripadnici paravojnih formacija Zelene beretke, Patriotske lige i jedinica MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH.
Tužilaštvo BiH još vodi istragu o zločinu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a Tužilaštvo Srbije raspisalo je potjernicu za 19 lica iz BiH osumnjičenih da su tom prilikom počinili ratne zločine.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 27. aprila 2005. godine, kao dopunu ranije krivične prijave od 29. maja 1996. godine, Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo dostavilo prijavu protiv 15 lica za koje postoje osnovi sumnje da su 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici počinili krivična djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protivpravno ubijanje i ranjavanje.
(Srna/MONDO)
