Odbrana Radovana Karadžića zatražila je od sudskog vijeća Haškog tribunala da joj omogući razgovor sa švedskim diplomatom Karlom Biltom.
Tema razgovora bi bio sporazum kojim je, kako tvrdi odbrana, američki diplomata Ričard Holbruk 1996. Karadžiću garantovao imunitet od Tribunala.
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992-95.
Od prvog pojavljivanja pred Tribunalom, krajem jula prošle godine, Karadžić tvrdi da mu je Holbruk garantovao imunitet. Sudsko vijeće je, međutim, već odlučilo da - čak i da sporazum s Holbrukom postoji - navodni Karadžićev imunitet pred Tribunalom nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom određivanju kazne.
U objavljenom podnesku, odbrana navodi da je u ljeto 1996. Bilt, kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, bio u svakodnevnom kontaktu sa Holbrukom, te da su "zajednički bili odgovorni da isposluju ostavku Karadžića" uoči prvih izbora poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"U svojoj knjizi, Bilt opisuje usko koordinisane napore koje su on i Holbruk činili da dobiju Karadžićevu ostavku u julu 1996.
Karadzić, stoga, vjeruje da Bilt ima informacije u vezi sa odredbama sporazuma sa Holbrukom, uključujući i obećanje da Karadžić neće biti podvrgnut krivičnom postupku pred Haškim tribunalom", piše u podnesku.
Karadžić precizira da je krajem marta i krajem aprila ove godine pismom zatražio od švedskog ambasadora u Hagu da njegovom pravnom savjetniku Piteru Robinsonu omogući razgovor s Biltom, koji je sada ministar inostranih poslova Švedske.
Budući da švedske vlasti nisu odgovorile, odbrana je od sudskog vijeća zatražila da pozove zvanični Štokholm da ministra Bilta učini dostupnim za razgovor s pravnim savjetnikom optuženog.
Biltovu nedostupnost, odbrana je navela kao razlog da joj se, po drugi put, odobri dodatno vrijeme za ulaganje zahtjeva za odbacivanje optužnice i obustavu postupka, koji zasniva na tvrdnji da Karadžić uživa imunitet koji mu je garantovao Holbruk, u ime SAD i UN.
Taj podnesak, Karadžić bi trebalo da uloži do 7. maja.
Kao drugi razlog za produženje roka, u podnesku je istaknuto da SAD još nisu odbrani dostavile sve dokumente o sastanku Holbruka sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, 18. jula 1996. u Beogradu, na kojem je navodno postignut sporazum o Karadžićevom imunitetu.
Po odbrani, vašingtonska administracija još nije odobrila ni da Karadžić u zahtjevu za odbacivanje optužnice citira dijelove razgovora koje je njegov pravni savjetnik Robinson, polovinom aprila u Vašingtonu, vodio sa američkim diplomatom Filipom Goldbergom koji je na sastanku Holbruka sa Miloševićem vodio bilješke.
U Karadžićevom podnesku piše da i američke vlasti još nisu odobrile ni da odbrana upotrijebi diplomatsku depešu koju je 22. jula 1996. Stejt departmentu uputio tadašnji ambasador SAD u Sarajevu Džon Menzis.
Ta depeša je, po tumačenju odbrane, "važan dokument koji podržava njegovu tvrdnju da je postojao sporazum" kojim je Holbruk obećao Karadžiću imunitet od Tribunala.
Davanje dozvole za upotrebu, SAD su, u skladu sa pravilima Tribunala, prethodno postavile kao uslov za dostavljanje dokumenata Karadžiću, kao i intervjue sa svojim zvaničnicima.
Bivši predsjednik RS optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Hag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.
(Beta)
