NATO je obavijestio Haški tribunal da "nije pronašao" obavještajne dokumente koje mu je tražila odbrana Radovana Karadžića.
Karadžićeva odbrana tražila je od NATO saveza dokumenta koja navodno dokazuju da su SAD 1995. naoružavale Armiju BiH, uprkos međunarodnom embargu.
U pismu sudskom vijeću Tribunala, koje je danas objavljeno u Hagu, NATO je naznačio da je "kao međuvladina organizacija" sproveo pretragu u svojim arhivama, ali da "nije pronašao odgovarajuće dokumente".
Karadžićeva odbrana je krajem jula od NATO-a tražila sve izvještaje, nalaze istraga i druge dokumente o letovima ka aerodromu u Tuzli u zoni zabrane letova, između 10. i 12. februara, kao i tokom marta 1995.
Odbrana je zatražila i svu prepisku između SAD i Turske u vezi sa "crnim letovima za Tuzlu" od 10. februara 1995. do 31. decembra 1996.
Karadžić je tvrdio da su pripadnici norveškog odreda u Unproforu i humanitarni radnici u februaru i martu 1995. bili očevici isporuka oružja ABiH na aerodromu u Tuzli koje su nadgledali Amerikanci u civilnim odijelima.
Sletanje aviona su, prema podnesku, vidjeli i pripadnici britanskih specijalnih jedinica SAS u Tuzli.
Norvežani su, po Karadžićevoj odbrani, o tome obavijestili svoju vladu, a cijela afera je postala i predmet pažnje Ujedinjenih nacija.
SAD su zatim intervenisale, norveškim očevicima je prijećeno, a tadašnji ministar odbrane Vilijam Peri je zvanično negirao da Vašington naoružava bosansku vojsku.
Karadžić tvrdi i da je istraga koju je sprovela holandska vlada u arhivama u Sarajevu otkrila dokumente koji potvrđuju da je 40 mitraljeza, i druga vojna oprema, 14. februara 1995. prebačeno helikopterom sa aerodroma u Tuzli u Žepu, a odatle u Srebrenicu. Oba
grada tada su bila zaštićene i demilitarizovane zone UN.
Kao izvor za sve te tvrdnje, odbrana se poziva na knjigu izvjesnog Keisa Vibesa (Cees Wibes) čiji je naslov "Obavještajni rad i rat u Bosni" (Intelligence and the War in Bosnia).
Karadžić u podnesku obrazlaže da je obavještajne dokumente od NATO-a zatražio pismima, ali nije dobio odgovor, tako da je neophodno da sudsko vijeće Alijansu obaveže na dostavljanje posebnim nalogom.
Sudsko vijeće predsedavajućeg Ijana Bonomija zatim je pozvalo NATO da odgovori na Karadžićev zahtjev, što je Alijansa i učinila.
Karadžićeva odbrana je istovremeno od sudija zatražila da na dostavljanje obavještajnih dokumenata o švercu oružja, eksplozijama na pijaci Markale i prisluškivanim razgovorima uoči srebreničke krize obaveže vlade Austrije i Italije.
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima, kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja tokom sukoba u BiH 1992-95.
(Beta)
