Požari na deponijama predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, upozorava doktorantica Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Sendžana Muslić u analizi o deponiji Uborak.
Slučaj deponije Uborak kod Mostara pokazao je da Bosna i Hercegovina ima ozbiljne sistemske probleme u upravljanju komunalnim otpadom, upozorava Sendžana Muslić, doktorantica Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i saradnica Privredne komore Federacije BiH, u autorskom tekstu upućenom medijima.
Kako navodi, povećane količine nesaniranog otpada, učestali požari i emisije deponijskih gasova predstavljaju ozbiljnu prijetnju životnoj sredini i zdravlju stanovništva, ne samo u Mostaru već i u drugim dijelovima zemlje gdje postoje slične deponije.
"Zagađenje ne poznaje granice, toksične materije brzo koriste prirodu kao svoju platformu, pa smo valjda svjesni da ova deponija nije problem Grada Mostara već Bosne i Hercegovine", kaže Muslić.
Pozivajući se na podatke Agencije za statistiku BiH, Muslić ističe da svaki stanovnik godišnje proizvede oko 329 kilograma komunalnog otpada, koji može sadržavati teške metale, perzistentne organske zagađivače, sulfate, hloride, kao i materije iz baterija, elektronskog otpada i tretiranog drveta. Sagorijevanje takvog otpada oslobađa brojne štetne materije koje zagađuju vazduh, zemljište i podzemne vode.
Poseban problem predstavljaju požari na deponijama, koji često nastaju usljed stvaranja metana tokom razgradnje otpada. Nedostatak sistema za prikupljanje deponijskog gasa povećava rizik od požara i eksplozija, zbog čega je, smatra autorka, neophodno unaprijediti upravljanje deponijama.
"Požari na deponijama predstavljaju ozbiljan ekološki i zdravstveni rizik. Nelegalni i nekontrolisani požari mogu kontaminirati vodne tokove, narušiti ekosisteme i negativno uticati na zdravlje ljudi", navodi Muslić.
Upozorava da dim nastao sagorijevanjem otpada može izazvati glavobolju, mučninu i umor, dok sitne čestice prodiru duboko u pluća i povećavaju rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Kao moguće posljedice navodi i dermatitis, bronhijalnu astmu, respiratornu insuficijenciju, infarkt miokarda i određene urođene malformacije.
"Najjednostavniji način praćenja ovih uticaja jeste analiza kvaliteta vazduha, jer je ispitivanje tla i sistema tlo–voda znatno sporije i skuplje", ističe Muslić u autorskom tekstu.
Na kraju zaključuje da požari na deponijama predstavljaju jedan od najvećih izvora zagađenja vazduha i da zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija.
"Sve navedeno ukazuje da požari na deponijama predstavljaju ozbiljan izvor zagađenja vazduha sa značajnim negativnim uticajem na zdravlje ljudi i okoliš, te zahtijevaju hitne i sistemske mjere upravljanja", zaključuje Muslić u autorskom tekstu.
