Premijerka RS je rekla da "treba napadati svaku državu u kojoj se preko pravosudnih institucija vrši politički progon cijelog jednog naroda ili gdje se pravosuđe stavilo u funkciju nepravde, a ne pravde".
Pravosuđe BiH, koje je nastalo nametnutim odlukama visokog predstavnika je eksperiment, i to toliko nakaradan da ne može postati model, ni matrica, ni obrazac za neke druge prilike ili neke druge zemlje gdje bi se primjenjivao intervencijom međunarodne zajednice, ocijenila je predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.
"To je eksperiment, nakaradan po svom nastanku, i po praksi koju taj nametnuti pravosudni sistem primjenjuje. Nama je jasno čemu on služi. Služi tome da se optužnicama i presudama ostvari politički cilj – da se izoluje jedna strana u ratu i prikaže agresorom i zločincem. Kad razgovaramo sa strancima - predstavnicima međunarodne zajednice, oni se pravdaju da im to nije bila namjera. Ne vjerujemo im.
Ako im to nije bila namjera zašto nisu uticali da se to promijeni, već su potpuno zamijenili teze, i onda nas koji smo kritikovali rad takvih pravosudnih institucija optužili da tobože napadamo državu, a oni to što su nametnuli bjesomučno branili kao najvažnije obilježje države", rekla je Cvijanovićeva Srni uoči početka posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude reaktivirana odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
Na pitanje Srne da prokomentarište tvrdnje bošnjačkih političara i dijela međunarodne zajednice da je održavanje referenduma o pravosuđu kršenje Dejtonskog sporazuma i da je to napad na "državu BiH", Cvijanovićeva je rekla da "treba napadati svaku državu u kojoj se preko pravosudnih institucija vrši politički progon cijelog jednog naroda ili gdje se pravosuđe stavilo u funkciju nepravde, a ne pravde".
"Zašto bi BiH bila izuzetak? Zašto bismo branili takvu državu? Ali, možda je bolje pitanje zašto ti stranci brane institucije koje ne prihvata barem polovina države u kojoj su nametnute? Samo zato da bi sakrili svoje greške, jer su one proizvod njihovog eksperimentisanja. NJima, ustvari, nije problem što će se održati referendum jer je to politički instrument omiljen upravo u zapadnim demokratijama", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da njima nije problem referendum, ali im jeste problem što se taj referendum vezuje za pravno nasilje koje su ovdje vršili visoki predstavnici navodno s dobrim ciljem - da se napravi normalna država.
"Koliko su postigli, vidi se. Zbog toga smo mi danas mnogo dalje jedni od drugih u BiH nego što smo bili čak i u periodu iza rata, zbog toga je naše nepovjerenje prema međunarodnoj zajednici danas veće nego prije nekoliko godina, zbog toga je nama danas evropska perspektiva tek magloviti put na koji niko nije ozbiljno zagazio", rekla je Cvijanovićeva.
Da su ti stranci imali izbalansiran pristup prema svim narodima i svim dijelovima BiH, ocijenila je premijer Srpske, mi bismo danas imali bolji ambijent.
"Bilo bi teško pregovarati na unutrašnjem planu, ali bi se dolazilo do dogovora. Imali bismo sigurno status kandidata za članstvo u EU. Imali bismo prakse koje nas drže na okupu, kakvu-takvu koheziju, ništa spektakularno, ali dovoljno da funkcionišemo bez međusobnog osporavanja po svakom pitanju. Ako žele partnerstvo sa svima u BiH na podjednak način još nije kasno i još imaju priliku da to partnerstvo istinski profunkcioniše. Možda je baš ovaj referendum prilika da se to i desi", poručila je Cvijanovićeva.
