Radovan Karadžić optužio tužioce u Hagu da žele da mu izreknu smrtnu kaznu dužinom procesa, kao što su Slobodana Miloševića "suđenjem otjerali u smrt"
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić ocijenio je da je odbijanje tužilaštva Haškog tribunala da, na poziv sudskog vijeća, smanji obim optužbi protiv njega radi bržeg suđenja, "akt političkog kukavičluka".
U međuvremenu Tribunal je imenovao je tri sudije koje će odlučiti o zahtjevu Karadžića za izuzeće člana sudskog vijeća Melvila Berda iz Trinidada i Tobaga.
U podnesku o odobijanju tužilaštva da smanji optužnicu Karadžić tvrdi da to pokazuje da haško tužilaštvo "političke obzire uzdiže iznad pravnih".
Karadžić je tužioce optužio da žele da mu izreknu smrtnu kaznu dužinom procesa, kao što su bivšeg predsjednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića "suđenjem otjerali u smrt".
Bivši predsjednik Republike Srpske je u dve tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95. godine.
Prošle nedjelje tužilaštvo je odbilo je poziv vijeća predsedavajućeg O Gon Kvona (O-gon Kwon) da dodatno smanji obim optužbi protiv Karadžića, ocenivši da bi to bilo protivno interesima pravde.
Podsjetivši da Pravilnik Tribunala daje sudijama ovlašćenje da ograniče dokazni postupak optužbe, Karadžić je konstatovao da je, "dok su bosanski Muslimani protestujući palili slike sudija na ulicama Sarajeva, tužilaštvo odbilo da omogući sudskom vijeću zadatak da zadovolji pravdu u ovom predmetu".
Kao dodatak podnesku, odbrana je priložila fotografiju na kojoj se vidi kako, ispred sjedišta UN u Sarajevu, članovi udruženja žrtava spaljuju sliku sudija, uključujući i predsjedavajućeg Kvona, tokom demonstracija protiv najavljenog smanjivanja obima optužbi protiv Karadžića, 16. septembra ove godine.
"Tužilaštvo bi trebalo da se stidi samo sebe. Predlog tužilaštva da se maratonsko suđenje odvija sprinterskim ritmom pokazuje da, umjesto da nauči lekciju iz procesa Slobodanu Miloševiću, tužilaštvo želi da je ponovi. Pošto je uspjelo da predsjednika Miloševića suđenjem otjera u smrt, sada traži istu smrtnu kaznu za Karadžića. Tako će dobiti presudu, a da ne mora da dokaže optužbe", piše u podnesku odbrane.
Karadžić je sudsko vijeće predsjedavajućeg O Gon Kvona (O-gon Kwon) pozvao da ne dopusti "takav izopačeni oblik pravde".
Najavljujući da će odgovoriti na sve optužbe koje tokom procesa budu izložene, ako bude imao dovoljno vremena da se pripremi, Karadžić je zaključio da će mu što obimniji bude dokazni postupak tužilaštva, trebati više vremena da se pripremi.
Prema odluci sudskog vijeća, suđenje Karadžiću trebalo bi da počne 19. oktobra. Kardžić je na tu odluku uložio žalbu, a prethodno je zatražio da proces bude odložen za 10 mjeseci.
Tužilaštvo je 1. septembra već predložilo smanjenje obima optužbi Karadžića i odustajanje od 62 svjedoka, ali ne i brisanje bilo koje tačke optužnice.
Sudija Kvon je, na posljednjoj statusnoj konferenciji, sugerisao da tužioci odustanu od izvođenja dokaza za eksploziju na sarajevskoj pijaci Markale, 4. februara 1994. godine, konstatujući da "postoji kontroverza o tome ko je ispalio granatu".
Kao obrazloženje za odbijanje da odustane od optužbe za zločin na Markalama, tužilac Tiger naveo je da bi time bilo ušteđeno "zanemarljivo vrijeme", a da bi broj svjedoka o opsadi Sarajeva ostao isti.
Tužilaštvo je ocijenilo i da neće moći da izvođenje dokaza protiv Karadžića okonča za godinu dana, ukoliko se proces, zbog zauzetosti tri sudnice Tribunala, bude odvijao tri puta nedjeljno po tri i po sata, kako je nagovijestio sudija Kvon.
Za potpuni dokazni postupak protiv Karadžića, haško tužilaštvo je zatražilo 251 sat, nasuprot sugestiji sudskog vijeća da bi izvođenje dokaza optužbe moralo trajati do 200 sati.
(agencije/MONDO)