Za devet mjeseci ove godine obavljeno je više od 6.700 kontrola s ciljem suzbijanja rada "na crno" i od 10.557 radnika zatečenih na radu za njih 155 je utvrđeno da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom.
Po tom osnovu poslodavcima su izrečene kazne od ukupno 237.700 KM, rečeno je Srni u Inspektoratu Republike Srpske.
Iz Inspektorata naglašavaju da se "rad na crno" smanjuje u odnosu na protekle godine, ali da je i dalje prisutan.
Republička inspekcija rada je u ovoj godini zatekla i petnaestak radnika iz Turske koji su bili angažovani na građevinskim poslovima, a nisu imali radnu dozvolu niti uredno regulisan radno-pravni status sa poslodavcem.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, inspektor je izrekao mjeru zabrane angažovanja radnika do otklanjanja nepravilnosti, te izrekao novčane kazne poslodavcu.
Dalji postupak sa stranim radnicima koji su boravili u BiH bez adekvatne radne dozvole, preuzela je Službe za poslove sa strancima BiH.
Iz Inspektorata navode da je angažovanje "radnika na crno" u praksi, osim građevinarstva, najčešće u ugostiteljstvu, trgovini, eksploataciji i preradi drveta, te uslužnim djelatnostima.
Kada je riječ o zapošljavanju stranih državljana, napominju iz Inspektorata, važno je ukazati da Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva nije propisana obaveza poslodavca, kao ni Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske da o radnom angažovanju stranca trebaju obavijestiti inspekciju rada.
U skladu sa tim, kažu u Inspektoratu, radno-pravni status stranih radnika kontroliše se u slučajevima kada ih inspektor zatekne na radu kod poslodavca u toku redovne kontrole.
"Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu sa strancem, na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava, izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nadležna prema sjedištu poslodavca", navode u Inspektoratu.
Ukoliko tokom kontrole bude utvrđeno da je kod poslodavca zaposlen strani državljanin, inspektor provjerava da li je njegovo radno angažovanje u skladu sa zakonom, odnosno da li je poslodavac obezbijedio radnu dozvolu, da li je sa njim zaključio ugovor o radu i da li ga je prijavio na obavezne vidove osiguranja, radno vrijeme radnika, obračun i isplatu plata, sprovođenje mjera zaštite na radu, te druge obaveze propisane zakonom.
"U pogledu poštivanja prava koja proizilaze iz radnog odnosa Zakon o radu ne pravi razliku između domaćih i stranih radnika", kažu u Ispektoratu.
(Mondo)
