Srpski delegati u Domu naroda Parlamenta BiH glasali su protiv prijedloga Zakona o Sudu, Tužilaštvu i Krivičnog zakona BiH
Prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o Sudu BiH i izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu BiH, koji se odnose na budućnost stranih sudija i tužilaca u pravosuđu BiH, nisu u prvom čitanju dobili podršku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Takođe, nije "prošao" ni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, čime je okončan parlamentarni život ovog akta.
Srpski delegati usprotivili su se produžetku mandata stranih sudija i tužilaca, ocjenjujući da ima dovoljno stručnih, kvalifikovanih i poštenih domaćih sudija i tužilaca koji bi preuzeli njihovu ulogu.
Oni su u raspravama podsjetili da Sud i Tužilaštvo nemaju utemeljenje u Ustavu BiH, odnosno da su osnovani nametnutom odlukom visokog predstavnika.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dušanka Majkić izjavila je da je svima u Republici Srpskoj odavno jasno da u pravosuđu BiH vlada princip prema kome srpske političare treba označiti kao organizovanu kriminalnu grupu.
''To traje četiri godine i to nama dovoljno govori da ne treba da podržimo ostanak stranih sudija i tužilaca'', istakla je Majkićeva u okviru rasprave u Domu naroda o ostanku stranih tužilaca i sudija.
Delegati iz reda bošnjačkog naroda podržavaju ostanak stranih tužilaca i sudija u pravosuđu BiH u sadašnjem mandatu, odnosno u odjeljenjima za ratne zločine i odjeljenjima za organizovani kriminal.
Oni su najavili da će u amandmanskoj fazi zatražiti produžetak mandata stranim tužiocima i sudijama u oba ova odjeljenja, čime će usloviti svoju dalju podršku za navedena dva zakonska prijedloga.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i lider SDA Sulejman Tihić u raspravi je ocijenio da BiH treba i vrhovni sud koji će se boriti za ujednačenu vladavinu prava u cijeloj BiH.
Hrvatski delegati imali su različit stav o budućnosti stranih tužilaca i sudija zavisno iz koje političke opcije dolaze - predstavnici HDZ-a 1990 smatraju potrebnim njihov dalji ostanak u postojećem kapacitetu, dok su predstavnici HDZ-a BiH za rješenje dobijeno iz Savjeta ministara, odnosno za ograničavanje mandata stranih sudija i tužilaca.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dušanka Majkić objasnila je da su srpski delegati protiv usvajanja Krivičnog zakona BiH zbog intervencija OHR-a, ali i samog sadržaja predloženog zakona.
"Ni u jednom zakonu nije predviđeno oduzimanje imovine za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelom", rekla je Majkićeva i dodala da je to moguće samo odlukom OHR-a što se vidjelo na primjeru "Elektroprenosa".
Majkićeva je zamjerila i što predviđenim zakonskim rješenjima nije konkretnije tretirano sankcionisanje izazivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje i netrepeljivosti, posebno imajući u vidu brojne uvrede koje se svakodnev no upućuju na račun srpskog naroda i Republike Srpske, uključujući i visoko rangirane političare.
Izrazivši uvjerenje da je sudbina ovog zakona određena prije nego što je on došao u Dom naroda Majkićeva je poručila da srpski delegati neće podržati nijedan zakon ili odluku usmjerenu protiv Republike Srpske.
Srpski delegat Slobodan Šaraba uvjeren je da bi se usvajanjem predloženih zakonskih rješenja stvorili preduslovi za formiranje Vrhovnog suda BiH, još jedne institucije koja ne bi imala uporište u Ustavu BiH.
"Za mene je to potpuno neprihvatljivo", istakao je Šaraba.
Klub srpskih delegata izrazio je svoje nezadovoljstvo su u Ustavno-pravnoj komisiji Predstavničkog doma juče odbijeni svi amandmani srpskih poslanika
Hrvatski delegat Ivo Miro Jović smatra nelogičnim što je prijedlogom izmjena i dopuna Krivičnog zakona za oresku utaju od 10.000 KM predviđena kazna zatvora od pet godina, dok je za organzovanje terorističkih djela predviđen zatvor u trajanju tri godine.
Šef Kluba bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Hazim Rančić rekao je da su srpski delegati odgovorni za današnje neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH, a izlaz iz sadašnje situacije on vidi u OHR-ovom nametanju ova dva zakona.
"Ukoliko postoji politička volja, moguće je po hitnoj proceduri usvojiti izmjene i dopune Zakona o Sudu i Zakona o Tužilaštvu BiH, u šta sumnjam, jer je očigledno da predstavnici SNSD-a to ne dopuštaju", izjavio je Rančić novinarima nakon sjednice Doma naroda na kojoj su ova dva zakona završila svoju parlamentarnu proceduru.
Prema Rančićevim riječima, druga varijanta je ta da OHR preduzme korake i nametne ova dva zakona.
Rančić je nazvao lažnim i deklarativnim zalaganje srpskih predstavnika u Parlamentu BiH za ispunjavanje uslova za evroatlantske integracije i liberalizaciju viznog režima, a primjer za to, prema njegovom mišljenju, jeste neglasanje srpskih delegata za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je jedan od uslova za dobijanje bezviznog režima.
"Oni koji su glasali protiv odgovorni su i krivi što BiH ne ispunjava uslove za liberalizaciju viznog režima za sve građane", tvrdi Rančić.
Srpski delegati glasali su danas protiv ostanka stranih tužilaca i sudija u Tužilaštvu i Sudu BiH ističući da su domaće sudije i tužioci sposobni da preuzmu sav posao, a kao jedan od argumenata zašto su bili protiv izmjena i dopuna Krivičnog zakona, osim neslaganja sa ponuđenim rješenjima, naveli su i apsolutno neuvažavanje amandmana koje su na ovaj zakon u Predstavničkom domu uložili srpski poslanici.
Bošnjački delegatibezrezervno su podržali predloženi zakon uz obrazloženje da je to jedna od obaveza BiH iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima.
(MONDO/Srna)
