Ukoliko sve bude išlo kako treba, što je malo vjerovatno, veće akcize na naftu i naftne derivate koje predlažu i traže entitetske vlade građane bi po džepu mogle "udariti" tek polovinom sljedeće godine.
"Šest mjeseci je minimalan rok pod uslovom da postoji politički dogovor za to, čega u ovom trenutku nema, tako da barem zasad u doglednoj budućnosti nema ništa od skupljeg goriva", ispričao je izvor iz Savjeta ministara BiH, pišu "Nezavisne novine".
U Ministarstvu finansija i trezora BiH pojašnjavaju da procedura za izmjene Zakona o akcizama, Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o uplatama na jedinstveni račun podrazumijeva da prvo Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje prihvati sve te izmjene, koje se onda šalju nadležnim komisijama entiteta na mišljenje. Nakon toga UO UIO od Savjeta ministara BiH traži da izradi izmjene zakona koje idu pred parlament BiH, gdje nadležne parlamentarne komisije raspravljaju o njima i predlažu amandmane. Ukoliko bude amandmana, što je gotovo sigurno, zakoni se ponovo vraćaju na UO UIO, koji se mora izjasni o njima, a nakon što ga prihvate ili odbiju, tekst zakona ponovo ide pred Savjet ministara BiH i dalje u parlament BiH, gdje oba doma, odnosno Predstavnički dom i Dom naroda, moraju dati konačnu riječ.
"Nezavisne" pišu da nije isključena ni mogućnost da BiH dobije i potpuno novi zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, jer je postojeći mijenjan već četiri puta.
Podsjećanja radi, posljednjih nekoliko dana u RS pozicija i opozicija se prepiru zbog povećanja akciza. Dok s jedne strane pozicija tj. Vlada RS tvrdi da je povećanje akciza obaveza iz Reformske agende i iz ugovora s međunarodnim kreditorima, opozicija predvođena SDS-om tvrdi da to nije tačno i da neće dati podršku, a s obzirom na to da SDS trenutno ima većinu u parlamentu BiH, ukoliko ostanu dosljedni povećanja akciza neće ni biti.
"Konstatacija da su akcize dogovorene je samo jedna u nizu laži vladajućeg režima u Banjaluci. U Agendi nema riječi o povećanju akciza", rekao je juče Miladin Stanić, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS.
Dan ranije iz Ministarstva finansija RS naglasili su da je kompletna Reformska agenda usaglašena s međunarodnim finansijskim institucijama, a Zoran Tegeltija, ministar finansija, ranije je nekoliko puta rekao da su se na povećanje putarine obavezali na osnovu sporazuma s EBRD-om i to da će akciza za autoputeve odnosno putarinu biti povećana sa pet na najmanje 7,5 evrocenti po litru goriva.
U prijedlogu entitetskih vlada, što se tiče akciza, predlaže se povećanje za dizel gorivo sa sadašnjih 0,3 KM na 0,45 KM po litri, zatim za benzin sa 0,4 na 0,55 KM te da se posebna akciza od 0,10 KM za izgradnju autoputeva poveća na 0,20 KM. Prostom računicom, ukoliko ovi prijedlozi prođu svu proceduru i budu usvojeni, litar goriva biće skuplji za 0,25 KM.
Pored toga, entitetski premijeri usaglasili su se da se poveća putarina koja sada iznosi 0,10 KM na 0,20 KM, ali i da se uvedu i posebne akcize na pivo i cigarete od po 0,15 KM na litru, odnosno kutiju cigareta. Akciza na pivo i cigarete, prema planu entitetskih vlada, isključivo bi se usmjeravala u zdravstvo entiteta i to s posebnog podračuna.
Prema preliminarnim podacima, vlasti u BiH od povećanja akciza na naftu i naftne derivate očekuju prihode veće za oko 180 miliona KM, dok se od posebne akcize na autoputeve očekuje oko 120 miliona KM.
Pokrenuta inicijativa za plavi dizel
Savjet ministara BiH u što kraćem roku Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH proslijediće Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH, kako bi se uveo plavi dizel.
Na ovu inicijativu svoje mišljenje daće UO UIO, nakon čega bi Savjet ministara BiH parlamentu predložio izmjene zakona koji podrazumijeva oslobađanje plaćanja akcize (0,3 KM/litri), zatim putarine (0,15 KM/litri) i putarine za autoputeve (0,10 KM/litri). Ukoliko ova incijativa dobije epilog, poljoprivrednici u BiH plaćali bi dizel jeftinije za 0,55 KM po litri.
Oslobađanje od plaćanja akciza i putarina na dizel gorivo uživala bi samo registrovana poljoprivredna gazdinstva.