Premijer RS izjavio je u četvrtak da Biljana Plavšić pokušava da obezbijedi transport za Beograd. Međutim, Švedska demantuje tu informaciju.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u četvrtak da je Plavšićeva sada slobodna osoba i da pokušava da obezbijedi transport iz Švedske u Beograd.
"Ona je odslužila kaznu i slobodna je po svim, i ovim i Božijim zakonima. Mislim da, u tom pogledu, treba poštovati i moj odnos prema tome", rekao je Dodik i dodao da Plavšićeva "u ovom trenutku pokušava obezbijediti transport iz Švedske u Beograd".
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić pozdravio je odluku o oslobađanju bivšeg predsjednika RS Biljane Plavšić iz zatvora u Švedskoj, ocijenivši da je to trebalo ranije uraditi.
Predsjednik Odbora za pomoć Biljani Plavšić, Svetozar Mihajlović rekao je Beti da nema informaciju da je bivša predsjednica RS na slobodi i da "nije tačna" ta informacija, ali nije isključio da se to moze desiti u toku večeri, sutra ili prije 27. oktobra, kada bi trebalo da izadje iz zatvora".
Iz Odbora za pomoć Biljani Plavšić Beti je rečeno da je oko 16 časova jedan pravoslavni sveštenik posjetio Plavšićevu u zatvoru, tako da do tog trenutka ona nije bila puštena na slobodu.
Srpska novinska agencija (Srna) ranije je javila da je Plavšićeva već izašla iz švedskog zatvora Hilsenberg i da je na putu za Beograd, gdje bi, kako se navodi u vijesti, trebalo da stigne kasno večeras.
Pojedini mediji javljaju da je Vlada Švedske u četvrtak odlučila da bivša predsjednica RS bude puštena na slobodu i da se u večernjim satima očekuje njen dolazak u Beograd. Međutim, predstavnik za medije švedske ministarke pravde Martin Valfridson demantuje navedene tvrdnje.
"Bivša predsjednica RS još uvijek se nalazi u zatvoru i biće puštena na slobodu 27. oktobra", rekao je Tanjugu Martin Valfridson.
Odlukom predsjednika Haškog tribunala Patrika Robinsona od 14. septembra, Biljani Plavšić (79) je odobreno prevremeno pusštanje na slobodu jer je odslužila dvije trećine kazne od 11 godina na koju je osuđena zbog zlocčina nad nesrbima tokom rata u BiH.
Šef švedske diplomatije Karl Bilt ukazao je na važnost poštovanja odluka Haškog suda povodom odluke švedske vlade o puštanju na slobodu Biljane Plavšić.
"Svaki put kad Tribunal nekoga uhapsi ili osudi, uvijek se pokreće rasprava. Ali, pravda je pravda i ona mora da bude zadovoljena i poštovana", rekao je Bilt.
Prema švedskim zakonima, zatvorenik može biti oslobođen zbog dobrog vladanja pošto odsluži najmanje dvije trećine kazne.
Biljana Plavšić se u januaru 2001. dobrovoljno predala Haškom sudu. Prvi put pred Sudom je istupila 11. januara 2001. godine, kada se izjasnila da nije kriva ni po jednoj tački optužnice. Međutim, oktobra 2002. godine ona se pred Sudskim vijećem Tribunala izjasnila kao kriva po jednoj tački iz optužnice, preinačivši svoj prvobitni iskaz, pa je u skladu sa prethodnim dogovorom Tužilaštvo odlučilo da poništi sve druge tačke iz optužnice.
Ona se, naime, izjasnila kao kriva za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i zločine protiv čovječnosti. Presuda je donesena 27. februara 2003. godine, a Biljana Plavšić je na izdržavanje kazne u Švedsku upućena 26. juna 2003. godine.
Biografija Biljane Plavšić
Biljana Plavšić je rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, a odrasla u Sarajevu.
Diplomirala je biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku.
Poslije specijalističkih studija u Americi, bila jr profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
Uoči raspada bivše Jugoslavije, napustila je univerzitetsku karijeru i ušla u politiku.
Bila kopredsjednica i predsjednica Republike Srpske krajem devedesetih godina.
(MONDO)