Najave po kojima će država da se obračuna sa paradžematima konačno su se obistinile u vidu kontrola koje već danima, na nekoliko lokacija u FBiH, udruženim snagama obavljaju policija i inspekcija.
Za sada su pod lupom objekti u Stijeni, u opštini Cazin, u Brezičanima, na području Donjeg Vakufa, te u Ošvama, kod Maglaja, ali je velika vjerovatnoća da će spisak biti proširen, pišu "Nezavisne novine".
Štaviše, ovo je, kako saznaje list, tek početak aktivnosti, jer je u toku prikupljanje operativnih podataka koje će istražioci da koriste, što znači da pravi, doslovno žestok obračun - tek predstoji. Da je riječ o opširnoj kontroli objekata u kojima se obavljaju alternativni, ilegalni oblici vjerskog djelovanja, svjedoči i podatak da u njoj učestvuje više institucija i agencija.
"U aktivnosti su uključeni Federalna uprava za inspekcijske poslove u saradnji sa opštinskim inspekcijskim organima, kao i pripadnici Federalne uprave policije (FUP), te Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA)", rekao je sagovornik "Nezavisnih" upućen u detalje ovih kontrola.
Iako se juče pojavila informacija da u "češljanju" paradžemata svoju ulogu ima i Državna agencija za istage i zaštitu (SIPA), njen portparol Kristina Jozić kaže da oni ne učestvuju u ovim aktivnostima.
Edin Čengić, službenik za informisanje Federalne uprave za inspekcijske poslove, ističe da je riječ o koordinisanoj akciji.
"Ne znamo tačno koliko će aktivnosti trajati, ali je sigurno da će biti nastavljene. Cilj je da se njihovo djelovanje stavi pod zakonski okvir, a znate da je istekao rok da se te zajednice integrišu u Islamsku zajednicu u BiH. Najvjerovatnije će se morati nastaviti raditi kako bi bio obuhvaćen još veći broj tih organizacija koje djeluju na području FBiH", naveo je Čengić.
Da će svanuti jutro kada će doći do ovakvih aktivnosti, niz puta do sada najavio je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, koji je juče izjavio da paradžemati neće i ne mogu imati prolaz u BiH.
"Mi ćemo se žestoko obračunati s njima. Oni pozivaju na nepoštivanje ustavnog poretka i uređenja, nepoštivanje pravne države, truju javni prostor, zagovaraju nasilje i netoleranciju te nacionalizam. To može da potkopa temelje BiH kao države", rekao je Mektić.
On je dodao da se sada sakupljaju operativne i obavještajne informacije, s ciljem prikupljanja potpunih saznanja o dešavanjima u takvim zajednicama.
"Na osnovu tih saznanja mi ćemo potom djelovati", podvukao je Mektić. Rok koji je Islamska zajednica u BiH dala za zatvaranje svih paradžemata i njihovo uključivanje u njen okvir, istekao je krajem februara.
Prema službenim podacima, u BiH su do tada djelovala 64 nelegalna džemata, od kojih je tek 14 pristalo na uključenje u legalne tokove, od 38 onih s kojim su pregovarali predstavnici Islamske zajednice u BiH.
Da se integriše u IZ, uz paradžemat u Ošvama, a u kojim se ranije vijorila zastava Islamske države, odbilo je i famozno leglo vehabija Gornja Maoča, gdje su takođe viđana obilježja najsvirepije terorističke organizacije.
Vjeruje se da su paradžemati leglo vehabijskog pokreta i organizatori odlaska bh. državljana u ratne sukobe pod zastavom Islamske države. Procedura je uglavnom ustaljena: vođe ostaju na sigurnom, a u rat šalju najčešće naivne mladiće, kojima su "isprale mozak".