U Brčkom čak 10.000 građana prijavilo fiktivna prebivališta.Tako neki od njih stanuju na adresama vlade, policije, skupštine, OHR-a...
Kontrolišući prijave prebivališta, zaposleni u Odjeljenju za javni registar Vlade distrikta Brčko došli su do saznanja da se tokom 2006. i 2007. oko 10.000 osoba sa stalnim prebivalištem na području neke druge opštine, fiktivno prijavilo u Brčko distriktu.
Zekerijah Osmić, šef Odjeljenja za javni registar u Vladi distrikta je precizirao da su se stanovnici okolnih opština u brčanskom CIPS prijavljivali bez bilo kakvih dokumenata, kojim bi dokazivali da žive na određenoj adresi.
Dokle su pojedinci išli u fiktivnom prijavljivanju nove adrese stanovanja vidljivo je iz podatka da je pronađeno 55 građana koji su prijavili da stanuju na adresama zgrade brčanske vlade, gradske vijećnice, policije, skupštine, pa čak i kancelarije OHR, pišu "Večernje novosti."
"Do sada smo za 150 fiktivnih prijava donijeli rješenja o poništenju prebivališta i svih ostalih ličnih dokumenata", precizirao je šef pododjeljenja za lična dokumenta u Vladi distrikta Mato Itrić.
Dodao je da je, svima kod kojih je utvrđena lažna adresa upućen poziv zbog provjere tačnog prebivališta.
Čak 32 osobe objasnile su da žive u susjedstvu institucija koje su navele kao mjesta prebivališta.
"Poslije toga su se sami odjavili i ispravili adrese stanovanja. Ostalo nam je da za još 23 fiktivno prijavljene osobe provjerimo adrese. Ovu aktivnost sprovodimo u saradnji sa policijom, od koje smo do sada dobili informacije za oko pedesetak fiktivno prijavljenih građana. Utvrdili smo da se 21 osoba lažno prijavila, pa im je poništeno prebivalište, dok se 10 njih samo odjavilo", rekao je Itrić.
Na pojavu fiktivnih prijava još 2006. ukazano je iz brčanske lokalne izborne komisije, ali su u nadležnim institucijama ostali gluvi na upozorenja.
Očito je da su fiktivne prijave radili izborni štabovi pojedinih političkih partija, kako bi dobili što više glasova.
Zato bi otkrivanje imena onih koji su fiktivno prijavljeni vjerovatno dovelo do imena nalogodavaca, što svakako nisu niži činovnici na šalterima u pododjeljenju za izdavanje ličnih dokumenata, navodi isti list.
Sankcije koje će biti preduzete protiv osoba koje su se lažno prijavile su višestruke, kaže Mato Itrić, počev od poništenja prebivališta i svih dokumenata izdatih po osnovu fiktivne prijave, preko sprečavanja privilegija u nekoj od institucija, gdje su ih već ostvarivali do podnošenja prekršajnih prijava, u skladu sa zakonskom regulativom sa zaprijećenom kaznom do 300 konvertibilnih maraka.
(MONDO)