Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izrazila je očekivanje da će se doći do zajedničkog stava o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU.
"Taj zajednički stav je trebalo da bude definisan prije mnogo vremena i prije nego što su pokrenuti novi pregovori o adaptaciji SSP-a, jer je, kao što znate, ranije postojala jedinstvena pozicija koju su svi nivoi vlasti zajedno utvrdili, a onda je Predsjedništvo BiH u oktobru 2015. godine naložilo Savjetu ministara da ponovo pokrene nove pregovore, da se promijeni pregovaračka pozicija i da se u okviru tako redefinisane pregovaračke pozicije, omogući fazno prilagođavanje, upravo onako kao što je tražila EU", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je Srpska i tada negodovala.
"Bilo bi dobro da smo tada, prije tih odluka sjeli i vidjeli šta treba raditi. Mi smo se definitivno opredijelili da ostanemo na evropskom putu bez obzira na sve ovo što se sada dešava i sav ovaj problem koji je prouzrokovao britanski referendum. Ne možemo se praviti ni slijepi ni gluvi jer taj problem postoji i mora rješavati EU", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da stvari treba posmatrati dugoročno, jer kratkoročno će kriza biti prevaziđena.
"Dugoročno mi treba da ostanemo na tom putu ako, naravno, Evropa bude konsolidovana, a što želimo i vjerujemo da će biti. Isto tako moraju se nastaviti pregovori, mora se razgovarati da se dođe do onih rješenja koja će biti dobra i za EU i za BiH", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Srpska razumije svoje obaveze koje proističu iz SSP-a.
"Međutim, došlo je do nekih promjena. Način kako smo mi posmatrali adaptaciju Sporazuma i kako je prvobitno bilo definisano jeste samo da se omogući sve ono što je bilo predviđeno za tadašnjih 27 članica i za novu 28. članicu Hrvatsku", rekla je premijerka Srpske koja je prisustvovala otvaranju rekonstruisanog Zdravstveno-turističkog centra "Banja Kulaši" kod Prnjavora.
Cvijanovićeva je navela da se sada došlo do potpune liberalizacije koja nije predviđena sporazumom.
"Želim da podsjetim, što je veoma važno, da je sporazum predviđao da jedna grupa proizvoda, koja se tretirala kao osjetljiva, ostane pod carinskom zaštitom sve do našeg ulaska u EU, a to može biti narednih 20 godina. Sada u novom režimu koji se traži od nas nema nikakve carinske zaštite, nego je potpuna liberalizacija. Čak i neki proizvodi koji uopšte nisu bili tretirani SSP-om sada su stavljeni u ovaj režim. To je nešto što teško može podnijeti naša poljoprivreda, ali smo za to da se nađe zajedničko rješenje sa EU. Vjerujem da ćemo ga naći", rekla je Cvijanovićeva.
