Međunarodne diplomate napustile su Potočare nakon obraćanja zvaničnika, odavanja pošte nastradalim i polaganja cvijeća u Memorijalnom centru, a delegacije iz islamskih zemalja prisustvovale su vjerskom obredu koji je uslijedio.
Ukopom fragmenata posmrtnih ostataka 127 ekshumiranih i identifikovanih osoba, nestalih 1995. godine, u sakralnom dijelu Memorijalnog centra završava se obilježavanje 21 godina od stradanja Bošnjaka iz Srebrenice i još nekoliko opština.
Na komemoraciji su govorili načelnik srebreničke opštine Ćamil Duraković, predsjednik Haškog tribunala Karmel Agijus, predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove Teodor Meron, ministar inostranih poslova Turske Mevlut Čavušoglu, predstavnik porodica žrtava i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Izetbegović je u svom obraćanju istakao da se prošlost ne može zaboraviti, da je potrebna istina o ratnim događanjima u BiH da bi se gradila bolja budućnost i novim generacijama nudio mir i perspektiva te izgradnja zajedničke budućnosti.
Agijus je odao poštu porodicama žrtava, te poručio da samo priznavanjem prošlosti može biti biti postignuta budućnost istinskog i trajnog pomirenja.
Iako je riječ o komemorativnom skupu, prisutni su aplauzom nagrađivali govornike.Posebno snažan aplauz upućen je Čavušogluu koji je govorio na turskom jeziku, a nije bilo prevoda za posjetioce, osim simultanog za zvanice, ipak je njegov govor bučno nagrađen.
Osim zvaničnika iz institucija BiH i Federacije BiH, skupu su prisustvovali ambasador Velike Britanije u BiH Edvard Ferguson, šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko i zvaničnici iz arapskih zemalja uz koje i predsjednik LDP-a iz Srbije Čedomir Jovanović, te znatno manji broj predstavnika diplomatskog kora u BiH nego prethodnih godina.
Sve zvanice i delegacije položili su cvijeće kod spomen-obilježja u memorijalnom centru.
Skup u Potočarima protekao je mirno.
Posjetilaca komemoracije bilo je znatno manje nego prethodnih godina, ali je zato bilo više prosjaka i trgovaca, javio je dopisnik Srne.
Skup obezbjeđuje policija Republike Srpske uz podršku svih bezbjednosnih agencija u BiH.
Zbog održavanja ovog skupa na snazi je poseban režim saobraćaja na putevima prema Srebrenici i onima koji ne moraju preporučuje se da ne idu do 15 časova prema ovoj opštini.
Bošnjaci iz raznih krajeva, među kojima ih je najviše bilo iz Federacije BiH i Sandžaka, mirno napuštaju Potočare i Srebrenicu i u Memorijalnom centru ostaju članovi porodica pored grobova ukopanih, redari i radnici koji održavaju ovaj centar.
Iz Srbije došao Čedomir Jovanović
Lider LDP-a Čedomir Jovanović, jedini političar iz Srbije koji prisustvuje komemoraciji u Potočarima, rekao je uoči početka ceremonije da je njegov dolazak u Srebrenicu njegova ljudska obaveza i politička dužnost.
"Sam dolazak ovde je moja ljudska obaveza i politička dužnost - pogotovo u situaciji gdje se politika prema ovome odnosi neodgovorno. Ne samo prema žrtvama, nego prema Bošnjacima i prema svima", rekao je Jovanović za N1.
Načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković prvi se obratio prisutnima ocijenivši da je dan kada je pala Srebrenica i kada je u tom gradu, kako je rekao, izvršen genocid jedan od najmračnijih dana 20. vijeka.
On je podsetio da je 2015. na obilježavanju dvije decenije od zločina u Srebrenici u Potočarima, cijeli svijet gledao u Bošnjake, a mi, kako je rekao, prema Bogu pokušavajući da "svom žrtvama damo smiraj".
Presude sudova, uključujući i presudu Radovanu Karadžiću za genocid u Srebrenici, potvrda su da svijet ne može i "ne želi preći preko zločina genocida".
Pravda je, smatra Duraković, potrebna jednako i Srbima i Bošnjacima u Srebrenici.
"Ovdje su mrtvi vratili žive", istaknuo je Duraković i pozvao Srebreničane da se vrate u svoja mjesta, da "govore o zločinu genocida kako se on nikada ne bi zaboravio".
Prema njegovim riječima, "istina i pravda" jedini su put za zdravu budućnost, te da su istina i pravda jednako potrebni i Bošnjacima i Srbima.
"Samo tako ćemo moći da gradimo zajedničku budućnost. Samo tako graditi društvo u kojima će naše razlike biti bogatstvo", rekao je Duraković.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje ove godišnjice Ćamil Duraković pozvao je sve učesnike da daju doprinos da komemoracija protekne dostojanstveno i mirno.
Juče je održana komemorativna sjednica Skupštine opštine Srebrenica na kojoj je odata počast svim stanovnicima ove opštine poginulim u posljednjem ratu.
Vučić nepoželjan
Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Srebrenici u znaku je pogoršanih srpsko-bošnjačkih odnosa, za šta je povod bila izjava načelnika opštine Srebrenice Ćamila Durakovića da je Organizacioni odbor komemorativnog skupa donio odluku da "državni vrh Srbije nije poželjan 11. jula u Potočarima".
Duraković je naveo da je takva odluka donijeta zbog toga što "državni vrh Srbije negira da se u Srebrenici desio genocid", čime, kako je kazao, izražava nepoštovanje prema "žrtvama genocida i njihovim porodicama".
"Oni koji negiraju genocid, nisu poželjni na komemoraciji u Potočarima", rekao je Duraković.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić je prošle godine prisustvovao komemoraciji srebreničkim žrtvama u Potočarima, a cijeli događaj ostao je upamćen po fizičkom napadu na njega. Premijera Srbije tada je napala grupa Bošnjaka, on je pogođen kamenom u glavu, ali nije ozbiljnije povređen.
Krivci za napad na Vučića još nisu odgovarali za to. Načelnik Opštine Srebrenica, koji je prošle godine pozdravio dolazak premijera Srbije u Potočare, sada tvrdi da je to bio "pokušaj žrtava da pruže ruku i iskreno krenu naprijed". Po njegovim rečima, stav većine porodica srebreničkih žrtava je da prisustvo "negatora genocida" unosi nervozu i dolazi do skandala koji zasjene ono što je njima najsvetije - komemoraciju i sahranu.
Vučić je istakao da želi najbolje moguće odnose sa BiH, ali da nikome neće dozvoliti da "gazi Srbiju". "Želim najbolje moguće odnose sa Bosnom i Bošnjacima, ali je izvjesno da ni njima ni bilo kome drugom neću dozvoliti da gaze Srbiju", naglasio je Vučić.
Početkom jula 2006. godine Vlada Srbije osudila je sve ratne zločine u jugoslovenskim ratovima, među kojima su posebno pomenuti zločini nad Muslimanima u Srebrenici i Srbima u Bratuncu.
Četiri godine kasnije Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, ali se ne spominje termin genocid.
Odlukom Evropskog parlamenta, iz januara 2009. godine, 11. jul je proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Od zemalja Zapadnog Balkana tu odluku prihvatile su Crna Gora, Hrvatska i Makedonija.
Državni parlament BiH proglasio je 11. jul danom sjećanja u Federaciji BiH, ali ne i na teritoriji cijele države, zbog protivljenja poslanika RS. Odlukom tog parlamenta 11. jul je i ove godine proglašen za dan žalosti na cijeloj teritoriji BiH.