Članovi Udruženje porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice poručili su vlastima u BiH i institucijama odgovornim za traženje nestalih da ovaj proces mora biti završen u narednoj godini.
Predsjednik ovog udruženja Smilja Mitrović navodi da sudovi, vlast i međunarodna zajednica u BiH moraju pomoći da nakon 22 godine budu pronađena nestala lica iz Republike Srpske, među kojima je 65 za kojima se još traga u Semberiji i na Majevici.
"Sve se presporo odvija", ističe Mitrovićeva povodom 30. avgusta - Međunarodnog dana nestalih.
Oni koji su zaduženi i dobro plaćeni za taj posao ne rade ništa, kaže ona, ne odazivaju se na sastanke i ne komuniciraju sa porodicama nestalih. Proces traženja nestalih treba da bude oslobođen politike, a direktori Instituta za nestala lica da rade na traženju, dodaje ona.
"Zaduženi za ovaj posao ga ne rade kako bi trebalo. Od istražilaca s vremena na vrijeme i dobijemo neku informaciju, ali kada je riječ o direktorima Instituta - mi od našeg, srpskog predstavnika, tražimo da on isključivo traži srpske žrtve, da posao usmjeri i ka sudovima, tužilaštvima i međunarodnoj zajednici", naglašava Mitrovićeva.
Ona navodi da u ovoj godini na području Semberije i Majevice nije pronađeno nijedno nestalo lice.
"Jedino je prije dva mjeseca na Majevici ekshumiran dio posmrtnih ostataka i sada se čeka DNK analiza", podsjeće Mitrovićeva, ocjenjujući da rezultata rada u procesu traženja nestalih gotovo da i nema, te da nema ni saradnje porodica nestalih i instituta i drugih institucija odgovornih za ovaj posao.
Mitrovićeva kaže da bi trebalo da bude poznato koliko je Institut do sada pronašao Srba, Hrvata i Bošnjaka.
"Poznato je samo koliko je Bošnjaka pronađeno, a za Srbe ne postoji taj podatak", kaže Mitrovićeva i dodaje da centralna evidencija nestalih ne postoji.
"To je nedopustivo jer se stvara dodatni problem. Ne zna se ko je i da li je nestajao ili poginuo, pa taj broj i ne postoji. Komisija Vlade Srpske dala je svoje spiskove Institutu kako bi se uveli podaci u centralni registar, ali FBiH to nikada nije učinila", napomenula je Mitrovićeva.
Ona kaže da u procesu traženja nestalih ima mnogo zloupotreba, što potvrđuje podatak da se godišnje u prosjeku nađe tek 30 do 40 Srba, nešto Hrvata, a Bošnjaka 500 do 600, pa čak i do hiljadu.
"Ne postoji paritet jedan za jedan, a sve s ciljem pronalaženja Bošnjaka, a neprestanog optuživanja Srba", navodi Mitrovićeva.
Član Udruženja Zoran Pikulić traži roditelje, ubijene na kućnom pragu 1992. godine. "Smatram da se iz godine u godinu sve više manipuliše nestalim jer se politika uplela u sve. Ipak, mi, dok smo živi, imamo moralnu obavezu da tražimo svoje najmilije", ističe Pikulić.